OLEKSANDR LEVČENKO

‘Kijevu nije toliko potrebna europska sućut, mi zaslužujemo pravu vojnu pomoć‘

Bivši veleposlanik Ukrajine u Hrvatskoj komentirao je odnos Zapada prema Ukrajini

Bivši veleposlanik Ukrajine u Hrvatskoj o odnosu Zapada prema Ukrajini

 AFP

Bivši veleposlanik Ukrajine u Hrvatskoj Oleksandr Levčenko u svojem tekstu za Jutarnji govori o stanju u BiH, ali i odnosu Zapada prema Ukrajini.

“Ruski veleposlanik u BiH Igor Kalabuhov prenio je poruku službenom Sarajevu, a izgleda i široj regiji, o stavu Moskve o odnosima Bosne i Hercegovine i NATO-a. Tu je, osim riječi o mogućnosti suverene odluke BiH kako izgraditi odnose s Aljansom, prisutna i direktna prijetnja Sarajevu da ne dođe u sadašnju poziciju Ukrajine. Kremlj kao svjetska središnjica Z-Zla preko svojih veleposlanika šalje upozorenja nizu zemalja o mogućnosti ruske vojne invazije u slučaju čvrstog povezivanja s NATO-m.

Reagirao je član Predsjedništva BiH, Šefik Džaferović, kao i majke žrtava Srebrenice, a svi su osudili izjavu Kalabuhova. Tu je reagirao i Milorad Dodik, isto član Predsjedništva BiH, koji je poslao poruke koje bi se prije mogle čuti iz Moskve, a koja već dulje vrijeme pokušava zapaliti situaciju u Bosni i Hercegovini. Prvo je Moskva to pokušala napraviti prije nekoliko godina u Sjevernoj Makedoniji, ali bezuspješno, kasnije u Crnoj Gori gdje je planirala preko svojih obavještajaca i satelita izvršiti državni udar u toj zemlji, šta joj opet nije uspjelo.

Sljedeće na redu bilo je Kosovo. Ruski ambasador u Beogradu Aleksandar Bocan-Harčenko, koji je ranije bio na dužnosti u Sarajevu, s vojnim atašeom RF-a u Srbiji dolazio je dolje kako bi osobno ohrabrio snage, koje su bile spremne za ratni sukob. I tu im također nije pošlo za rukom. Zadnji ruski pokušaj za destabilizaciju Zapadnog Balkana je - Bosna i Hercegovina.

Zna se tko je tu kremaljski potrčko spreman zapaliti rat čak i po cijenu vlastite zemlje, samo kako bi bio na usluzi moskovskim gazdama. Ali Bruxelles, Washington i London vrlo su pažljivo promatrali situaciju kako ona ne bi postala preusijana. BiH je ostala u zoni europskog utjecaja iako je zabilježen niz pokušaja destabilizacije. Moskva je opet ostala bez vojnog konflikta u BiH u pravo zato nervozno reagira preko svog veleposlanika. Što se tiče genocida u Srebrenici, samo ću napomenuti o nerasvijetljenom sudjelovanju Rusa u ovom zlodjelu. Sigurno je da su se baš oko Srebrenice borili odred Kozaka i odred ruskih dobrovoljaca. I nije isključeno da su oni bili i unutar enklavi tijekom masovnih ubojstava Bošnjaka. Tad je nizozemska bojna u sastavu od 570 vojnika ostavila u Srebrenici osam tisuća muškaraca - muslimana koje je dočekala smrt. Prije Srebrenice, najveći genocid stanovništva u jednom mjestu napravljen je u ukrajinskom gradiću Korjukivka 1943. godine, kada su Nijemci ubili sedam tisuća Ukrajinaca.

Ista situacija trebala se dogoditi i u enklavi Žepa, koju su branili ukrajinski mirotvorci, iako je tamo bilo manje ljudi nego u Srebrenici. Šezdeset Ukrajinaca uz pomoć petnaest mirotvoraca iz Francuske nisu uspjeli ucjenama pokoriti generala Mladića i njegovu vojsku te nisu dali da se muškarci odvoje od žena i djece.

Napokon je Mladić morao popustiti i tisućama ljudi koji su željeli mir bio je spašen život. Jučer se predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski obratio u direktnom prijenosu njemačkom Bundestagu. On je rekao da sadašnja Njemačka ne bi trebala graditi novi Berlinski zid prema Ukrajini.

Svojedobno je Kijev više puta molio da se zaustavi projekt Sjevernog toka kao geopolitičko oružje Rusije, ali uzalud. Ukrajina je također molila za moderno naoružanje, ali je Berlin govorio da bi to samo isprovociralo Moskvu. Kijev je tražio članstvo u NATO-u, što je Berlin opet blokirao, a čak je i sadašnje obraćanje Ukrajine u vezi članstva u EU Njemačka primila dosta hladno.

Ukrajinski predsjednik spomenuo je situaciju iz vremena kad je Berlin svojedobno bio blokiran od strane sovjetske vojske, da su saveznici tada stvorili zračni most. Sada Kijev moli saveznike da zatvore nebo iznad Ukrajine, ali većina njih se skriva iza novokomponiranog zida. Sadašnja pozicija Zapada negdje podsjeća na odluku Nizozemskog bataljuna, koji je onako uplašen osam tisuća Bošnjaka prepustio smrti. Pritom, u Ukrajini sada pati desetine milijuna ljudi. Treba napokon razumjeti da Kijevu nije toliko potrebna europska sućut, mi zaslužujemo realnu vojnu pomoć", piše Levčenko.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
03. veljača 2023 12:23