BRUXELLES - Čelnici Europske unije dali su u četvrtak na summitu u Bruxellesu političku potporu investicijskom planu Europske komisije i zatražile od nje da u siječnju pripremi prijedlog o uspostavi Europskog fonda za strateške investicije (EFSI), kako bi nove investicije mogle biti pokrenute sredinom sljedeće godine.
"Europsko vijeće traži da se uspostavi Europski fond za strateške investicije (EFSI) unutar Europske investicijske banke s ciljem da se mobilizira 315 milijardi eura novih investicija u razdoblju 2015-2017", kaže se u zaključcima koje su usvojili šefovi država ili vlada 28 zemalja članica.
MILANOVIĆ O KLJUČNOM SUMMITU 'Ima jedan most kraj Beograda, a mi smo takvih 10 napravili'
To bi, prema zakljucčima, trebalo omogućiti pokretanje novih investicija sredinom sljedeće godine.
Svoj doprinos EFSI-u moći će dati i zemlje članice, a Komisija bi te doprinose uzimala u obzir pri ocjenjivanju njihovih proračunskih situacija.
Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk poručio je da su dogovorene tri stvari.
"Prvo, je hitna hitna uspostava Europskog fonda za strateške investicije, druga, intenziviranje strukturnih reformi i treća, nastavak napora kako bi se osigurale zdrave javne financije", rekao je Tusk.
"Te tri stvari predstavljaju našu strategiju za ubrzanje gospodarskog oporavka", istaknuo je Tusk.
Fond EFSI treba biti pokrenut sljedeće godine s 21 milijardom novca EU-a. Namjera mu je da privuče 15 puta više privatnog kapitala za financiranje projekata u energetskoj i transportnoj infrastrukturi kao i obrazovanju i istraživanju.
Prema nacrtu zaključaka summita vlade koje pridonesu fondu neće imati problema ako takav doprinos dovede do deficita koji krši proračunska pravila EU-a postavljena u Paktu o stabilnosti i rastu.
Tusk je također potvrdio da će ovaj summit biti jednodnevan, to jest da će se završiti večeras, a još se očekuju zaključci o ukrajinskoj krizi. Do sada je bilo uobičajeno da summiti traju dva dana.
Europsko vijeće je također pozvalo Komisiju da "znatno prije" summita u ožujku 2015. pripremi sveobuhvatni prijedlog o uspostavi energetske unije te da do summimta u lipnju sljedeće godine pripremi izvješće o jedinstvenom digitalnom tržištu.
Također se traži zaključivanje bilateralnih trgovačkih sporazuma s ključnim partnerima, ističući da bi i EU i Sjedinjene Države trebale uložiti maksimum napora kako bi do kraja sljedeće godine zaključile sveobuhvatni trgovački sporazum.
Nakon prihvaćanja zaključaka o investicijskom planu, čelnici su za vrijeme večere razgovorali o Ukrajini. Čelnici su izrazili spremnost da i dalje pomažu reformske procese u Ukrajini u skladu s uvjetima Međunarodnog monetarnog fonda, te izrazili zabrinutost zbog stanja u istočnoj Ukrajini.
Prije početka summita EU je uvela dodatne sankcije protiv Krima i Sevastopolja, uz obrazloženje da time jača svoju politiku nepriznavanja nelegalne ruske aneksije.
Tusk je rekao da je Rusija "danas naš strateški problem, a ne Ukrajina". "Najveći problem je ruski pristup ne samo prema Ukrajini, nego i prema EU-u", rekao je Tusk, dodajući da je Ukrajina žrtva jedne vrste "invazije".
Rekao je da EU "treba imati dugoročnu strategiju prema Rusiji" i biti jedinstvena kada je riječ o ukrajinskoj krizi.
Juncker: voda u EU neće biti privatizirana
Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker izjavio je u četvrtak navečer, nakon završetka summita EU-a, da privatizacija vode ne dolazi u obzir.
Govoreći o potrebi da EU zaključi sporazum o slobodnoj trgovini sa Sjedinjenim Državama, Juncker je rekao da se u tim pregovorima neće dirati u opće interese. "Voda neće biti privatizirana. O tome se u pregovorima neće razgovarati", rekao je Juncker.
Čelnici 28 zemalja članica EU-a završili su u četvrtak svoj prosinački summit. U zaključcima su pozvali da se ulože maksimalni napori kako bi se pregovori sa Sjedinjenim Državama o sporazumu o slobodnoj trgovini dovrše do kraja sljedeće godine.