U pravilu kad se stranački veteran ne nađe na izbornim listama, to u Hrvatskoj uglavnom znači da je pao u nemilost čelnika koji su ga odlučili poslati u političku mirovinu. Mnoge je iznenadila vijest da potpredsjednik HDZ-a i saborski zastupnik u čak četiri mandata, Tomislav Čuljak, neće biti u izbornoj utrci. Kaže kako je odlučio prepustiti nadmetanje novim mlađim snagama, odnosno očito otvoriti novom predsjedniku HDZ-a, Andreju Plenkoviću, prostor za nove ljude.
Koja je poruka Čuljkove odluke?
Prošlogodišnji parlamentarni izbori bili su unatoč tijesnoj relativnoj pobjedi pogubni za HDZ. Na krilima nekoliko izbornih pobjeda, uključujući i one predsjedničke, stranačko je vodstvo bilo uvjereno da mogu ispod imena HDZ "prilijepiti" bilo koga i bilo što, odnosno da uvjerljiva pobjeda ne gine. No, pokazalo se da je to račun bez krčmara jer su stranačke liste bacile u očaj i one koji su u stanju oprostiti HDZ-u čak i Sanadera.
Trebaju li stranke češća "provjetravanja"?
Uvođenje preferencijalnih glasova mijenja puno toga u odnosu birača i stranka. Biraju se imena odnosno oni koji su ili već napravili nešto korisno za društvo ili pak oni koji svojim profesionalnim radom jamče ozbiljno političko djelovanje. Na prošlim parlamentarnim izborima trećina zastupnika ušla je u Sabor preferencijalnim glasovima. U tom dijelu HDZ je bio poprilično hendikepiran pa ne čudi što su od gotovine napravili izbornu veresiju.
Kako će to koristiti HDZ-u?
S obzirom na to da je do novih izbora ostalo vrlo malo, ne želi li dotaknuti dno, HDZ mora napraviti makeover, a to znači da ne smije preslikati SDP-ov poučak sastavljanjem listi na kojima visoko kotiraju nepopularni i neučinkoviti "isluženi" kadrovi. Čuljkov potez jaki je argument koji će Plenković često ponavljati ovih dana kad bude morao "čistiti" liste dosad neupitnih veterana koji ne donose ni stare, a kamoli nove izborne glasove.