Koja ja razlika između molbe i zamolbe i je li isto nešto primiti i zaprimiti, izmjestiti i premjestiti...? Odgovore nam daje dr. sc. Igor Marko Gligorić s Katedre za hrvatski standardni jezik Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
„Prefiksi su jezične jedinice, morfemi, koji imaju svoj izraz i sadržaj. Primjer glagola raditi i zaraditi pokazuje koliko prefiks utječe na značenje riječi. Prefiks za može značiti početak neke radnje ili stanja – zapjevati ili zazvoniti. Označava da je nešto djelomično zahvaćeno radnjom ili se u što djelomice ušlo – zasjeći ili zapričati se. Znači i da je radnje gotova – zapisati i zaštititi, ali i da je dodana željena količina čega – začiniti, zašećeriti. Brojna su značenja, a ova su samo frekventnija“, kaže Gligorić. Dodaje kako primiti znači uhvatiti koga ili što rukom pa možemo primiti dijete za ruku. Možemo primiti pismo, ali i gosta, kao i studenta na dogovor o ispitu. Možemo i primiti isporuku, primiti nove članove kao i primiti teške udarce.
„Zaprimiti bi značilo službeno nešto preuzeti, zaprimiti robu ili eventualno bolesnika u bolnicu. Sigurno nećemo zaprimiti dijete za ruku. Molba je na pristojan način izražena želja, a ima i administrativno značenje kao pisani zahtjev upućen kojoj službi. Zamolba se donekle s tim podudara. Molba je stariji oblik i načelno se imenice toga tipa tvore od nesvršenih glagola pa bi bilo preporučljivije koristiti riječ molba“, savjetuje Gligorić. Napominje kako okasniti znači doći kasnije, recimo okasniti na sastanak ili kasnije sazrjeti ili roditi pa možemo reći da je voće ove godine okasnilo. Zakasniti, dodaje, ima ista ta značenja, no iz primjera vidimo da svaki prefiks nosi određenu, barem stilsku razliku u značenju.
Prema njegovim riječima izmjestiti znači nekome promijeniti uobičajeno mjesto, primjerice izmjestiti stanovnike iz poplavljenog područja. Premjestiti može značiti prenijeti nešto, primjerice namještaj ili rasporediti nekoga na drugo radno mjesto. Prefiks iz, naime, znači izdvajanje iz nekog prostora, a ne nužno smještanje u drugi.
Možemo, kaže Gligorić, stati iza ogledala ili ostaviti što iza sebe. Stoga nije u standardnom jeziku ispravno reći da je netko došao iza dva sata nego je bolje – poslije dva sata. No u govornom jeziku je, tvrdi on, česta metaforizacija pa tako vremenske odnose često razumijevamo s obzirom na prostorne.
Poštovani čitatelji i gledatelji, pitanja u vezi s hrvatskim jezikom i govorom možete nam poslati na našu e-mail adresu: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.