StoryEditor
ZAUVIJEK VJERAN?

Koliko afere utječu na izborne rezultate? Plenković bi čak mogao i profitirati od ‘afere Rimac‘

Analitičari ističu da postoji dio biračkog tijela koji pripada određenoj stranci i koji joj ostaje zauvijek vjeran, bez obzira na sve
 Goran Mehkek/Cropix

Kad je u petak 10. prosinca 2010. godine austrijska policija stavila lisice na ruke Ivi Sanaderu, taj je klik brave zapečatio sudbinu HDZ-a na sljedećim parlamentarnim izborima. Do izbora je prošla gotovo cijela godina, ali bilo je jasno, HDZ ne može pobijediti i dobiti mandat za daljnje vođenje države.

Nedavno uhićenje Josipe Rimac sasvim je iznenadno i snažno udarilo HDZ iz prilično jasnih razloga. Riječ je o korupcijskom plijenu teškom oko 2 milijarde kuna, državna tajnica Josipa Rimac uvezala je brojne osobe na vodećim pozicijama u Hrvatskim šumama, Hrvatskoj energetskoj regulatornoj agenciji, Gračacu, Ministarstvu poljoprivrede kako bi se prevara na račun građana izvela uspješno. Zajednički nazivnik svima pod istragom u aferi vjetroelektrane članstvo je u HDZ-u na temelju kojega su došli na pozicije s kojih su mogli manipulirati za vlastite interese. Nisu došli na temelju sposobnosti pokazanih na natječaju, nije bila bitna ni formalna kvalifikacija, ključno je bilo članstvo u HDZ-u. Tako je posljednjih tridesetak godina, za položaj je bitna stranačka pripadnost. Nevolja s ovom najvećom korupcijskom aferom koja se uopće otkrila u Hrvatskoj je to što se za sve doznalo prije nekoliko dana, a zemlja je usred predizborne kampanje.

CRO Demoskop istraživanje zabilježilo je reakciju birača, HDZ je izgubio potporu zbog izbijanja afere. S 30,2 posto podrške birača, koliko su imali mjesec prije, pali su na 26,6 posto. Agan Begić, politolog i direktor agencije Promocija plus koja je provela istraživanje, kaže da se “gubitak” izborne potpore HDZ-u dogodio upravo u dijelu biračkog tijela koji se označava kao politički centar.

Zanemarite aferu

Je li zbog Josipe Rimac HDZ izgubio priliku da pobijedi na izborima, a Andrej Plenković da ponovno sastavlja vladu, nitko ne želi predviđati, ali se to pitanje vrti po glavama izbornih stratega u svim stožerima svih stranaka. Samo se u jednoj, HDZ-u, nadaju da će birači zanemariti aferu. Sljedeće u nizu pitanja koja proizlaze iz tog, jest kako će birači zapravo glasati i tko će sastavljati vladu, koalicija koju vodi SDP ili će Škoro osvojiti dovoljno da pregovara s HDZ-om.

U analizi agencije Manjgura izbora održanih u prosincu 2011. pod utjecajem afere Sanader, kojemu je u kolovozu te iste godine podignuta prva optužnica, HDZ je izgubio mnogo birača. Na izbore je, ukupno, izašlo nešto manje birača nego na one prethodne, 2007., ali je HDZ izgubio velikih 286.000 glasova i osvojio 548.000 glasova, uspoređujući to s izborima iz 2007., kad je osvojio 834.000 glasova. Kukuriku koalicija na obama izborima osvajala je ukupno više glasova, ali zbog izbornog modela, 2007. nije osvojila vlast, 2011. je pobijedila i dovela Zorana Milanovića na poziciju premijera. Nažalost, nitko nije napravio analizu i pitao birače koliki utjecaj na njih imaju afere.

Huligani i hobiti

Jason Brennan, američki filozof, cinično je postavio sasvim nedemokratsku tezu prema kojoj, pojednostavljeno, ne bi trebalo svima dopustiti da se pojave na izborima i odlučuju o sudbini zemlje. Provocirao je demokraciju ukazujući na njezine nedostatke, što je, realno, dobar način da se ona popravi. Među ostalim, podijelio je birače u tri skupine zabavnih naziva, nazivajući ih političkim hobitima, huliganima i vulkancima. Politički hobiti su oni koji ne izađu na izbore ma što da političke stranke učine ne bi li privukle birače. Oni će zbog svojih razloga ostati kod kuće. Politički huligani su klasični huligani. Svoje odluke donose na temelju svog srca. Njima su sve političke vijesti i događaji rekreacija, a kad dođe dan izbora, svemu usprkos, glasaju za svoje. Treći, vulkanci, su oni koji pažljivo analiziraju izborne programe, prate stranke i njihove lidere, provjeravaju činjenice i procjenjuju opcije, dobro se informiraju o svemu, u stvarnosti uče i onda se pojave na izborima i glasaju vodeći računa da im opcija kojoj daju povjerenje zauzvrat pruži što manje razočaranja. Brennan bi rado da glasaju samo vulkanci, to bi davalo šanse društvima da idu naprijed, ali i ta ideja ima ozbiljnih nedostataka. On se bavio biračima u Americi, gdje su Afroamerikanci i žene slabije obrazovani, pa su dakle i u manjoj mogućnosti uočavati sve što razne politike nude biračima, ali se tu nameće pitanje što s njihovom voljom i s kojim argumentom oduzeti pravo glasa tim skupinama.

image
Afere i izborni rezultati

S druge strane, koliko hrvatski birači uopće znaju o politici, čemu im ona služi? Ako je nebitno znanje birača o tome koga će izabrati u Sabor, zašto onda uopće inzistirati na znanju, zašto je važno da avionima upravljaju ljudi koji znaju upravljati, zašto se kirurzima ne oprosti ako zamijene bubreg s jetrom pri operaciji kad je ionako teško sve vidjeti u tijelu čovjeka. Politolog Ivan Rimac smatra da nismo daleko odmakli u edukaciji birača koji se na izborima pojavljuju nakon što su se naslušali predizbornih obećanja, ali nitko ne očekuje da im izabrani polažu račune i kažu što su ostvarili. On, zapravo, smatra da u Hrvatskoj ne postoji ta podjela na “lijeve” i “desne” nego i dalje na partizane i ustaše jer je to biračima obiteljska identifikacija vezana uz sudbine prethodnih generacija.

Agan Begić, politolog i vlasnik agencije Promocija plus koja radi CRO Demoskop, kaže da je politički centar najosjetljiviji na afere.

- Izbornog pobjednika određuje politički centar. Na te birače utječu afere i dovode do glasanja za drugu stranku, a najčešće to znači prelazak u grupu neodlučnih birača - smatra Begić i podsjeća da su veliki događaji utjecali na popularnost stranaka, gubitak rejtinga i samim time, ishod izbora. Navodi nekoliko takvih situacija. Među ostalim, “abdikacija” s vlasti Ive Sanadera početkom srpnja 2009. godine za HDZ je umanjila izbornu podršku za 2 postotna boda u mjesec dana. Sljedeći u nizu događaja koji je utjecao na izbore bila je ostavka Tomislava Karamarka na sve funkcije u stranci u lipnju 2016., raspuštanje Vlade i odluka o izlasku na prijevremene izbore što je koštalo HDZ pada podrške birača za 4-postotna boda u samo mjesec dana. Andrej Plenković izabran je za predsjednika stranke mjesec dana kasnije, što je HDZ-u vratilo potporu birača od 4-postotna boda. SDP je pak podigavši cijenu plina i struje u travnju 2012. izgubio podršku birača za tri postotna boda, a uhićenje SDP-ove sisačko-moslavačke županice Marine Lovrić Merzel smanjilo je izbornu podršku SDP-a za 2-postotna boda. Iz ovoga se može zaključiti kako izborno tijelo jasno reagira na velike događaje na političkoj sceni.

Ivan Rimac, politolog, smatra da će aferu vjetroelektrane, čija glavna akterica koincidencijom nosi isto prezime kao i on, pokušati iskoristiti svi osim HDZ-a jer ona penetrira duboko na štetu HDZ-a, a “implicitno kontaminira veći broj ministara i samog premijera”. Rimac smatra da “koliko stranka više zagazi u centar, ima veći uspjeh na izborima”.

“Huligansku” povezanost u izbornom tijelu uočava i politolog i filozof, politički analitičar Žarko Puhovski. - Svi su oni lopovi - parola je koju dijele i ‘birači’ i ‘nebirači’ - smatra Puhovski, ustanovivši definiciju onih koji izlaze na izbore.

image
Žarko Puhovski
Bruno Konjevic/Cropix

- Afere djeluju na ‘nebirače’, na one koji su dovoljno zgroženi da ne izađu na izbore - kaže Puhovski, objašnjavajući da ‘birači’ funkcioniraju po sistemu ‘bolje naši, nego vaši’ i glasaju za ‘svoje lopove’.

- Korupcija se više ne nosi ni u europskim političkim krugovima - ističe Puhovski podsjećajući da je i Dubravka Šuica dobila visoko mjesto u administraciji EU, iako su tamo znali da postoje ozbiljne sumnje u porijeklo njezine imovine.

- Sanader je bio moda - govori Puhovski dodajući da “svi imamo klupsku pripadnost i ne vidimo penal koji su naši skrivili”.

- Tu više ni VAR ne pomaže - govori o političkom sljepilu glasača sportskim rječnikom.

- Uvijek je ono, a što ste vi nama tisuću šesto i neke napravili. Mi pripadamo našima, kakav je da je, moj je - njegovo je tumačenje ponašanja birača što, realno, prilično točno definira zašto je dosadašnja politika podnosila razne osobenjake, ali i vrlo nepoštene političare godinama na političkoj sceni.

Zauvijek vjeran

Svi analitičari ističu da postoji dio biračkog tijela koji pripada određenoj stranci i koji joj ostaje zauvijek vjeran, bez obzira što se dogodilo. Begić podsjeća, na temelju istraživanja i analiza u posljednjih 17 godina, da ta čvrsta biračka jezgra iznosi čak 70 posto unutar glasača HDZ-a, a kod SDP-a riječ je o 55 posto onih koji neće promijeniti tabor i glasati za drugu stranku. Filozof Predrag Haramija kaže da afere daju šansu “trećim opcijama”.

- Afere većinom izazivaju apstinenciju birača, a to povećava šanse trećim, protestnim opcijama. Tada birači razmišljaju po sistemu ‘svi su oni isti, hajdemo glasati za nešto drugo” - govori Haramija o hrvatskim “vulkancima”.

Naravno, osim što mogu ostati doma na dan izbora, birači mogu biti i snažno motivirani da baš zbog razočaranja u političku elitu izađu na izbore i glasaju za neku drugu opciju. No ne treba očekivati da će HDZ-ovi birači krenuti hrpimice zaokruživati ime Davora Bernardića. Sociolog Ante Šalinović iz agencija Ipsos kaže da birači ostaju u svom ideološkom susjedstvu, ako se to može tako nazvati.

- Pomaci birača ne idu iz jednog poola u drugi, birači stranke A ne odlaze u stranku B. Birači odlaze u prvu susjednu stranku po svjetonazoru - govori, dodajući da pritom glasaju za protestne opcije, ako se ne odluče ostati u svojim domovima, uvrijeđeni na politiku. No ističe i da su birači vrlo otporni u svojim stajalištima i naklonosti političkim strankama.

- Jedan slučaj ne napravi veliki pomak - kaže Šalinović.

Jadranka Kosor bila je premijerka koja je na izbore izlazila opterećena procesom protiv Sanadera, ali i HDZ-a kojeg je tada vodila. Bez obzira na sve što je tada izgovarala, pokušavala napraviti distancu od HDZ-a koji je vodio Ivo Sanader, kazna birača bila je neumoljiva. HDZ je izgubio, a to je i nju koštalo položaja u stranci.

- Naravno da afere nanose štetu strankama. Afera Sanader je naštetila HDZ-u. Jedna od reakcija birača je mala izlaznost na izborima, a tada stranke koje imaju stranački stroj mogu izvući ljude na glasačka mjesta - govori Kosor na temelju iskustva. Politolog Andrija Henjak pritom ističe da su se sada pojavile i nešto drukčije opcije koje se nude biračima. Nisu stranke, nego političke platforme. Ali one imaju i veliki nedostatak.

- Bez organizacije ne možete izvesti nikakvu akciju - govori Henjak, nedavno izabrani dekan FPZ-a.

No ono što se još događa s biračima jest i svojevrsni zamor neuspješnim politikama, ali i iritacija, odbijanje zbog svađalačkih i neukusnih tonova koji dopiru s političkih govornica. Mario Petrović, jedan od osnivača Millenium agencije koja se bavi PR-om, nedavno je na Facebooku napisao pravila komunikacije koja bi mogla koristiti biračima. Kaže da je to učinio jer “birači žele da se političari ponašaju korektno”.

- Plenković bi iz afere Rimac mogao čak izvući korist bude li ustrajan u dvije tvrdnje, da nije znao i da se takvih želi riješiti - smatra Petrović. Naravno, tome bi se moglo prigovoriti da je sam Plenković birao ministre koje je morao smjenjivati jer su bili rubno u korupcijskim aferama, a neki i prilično jasno, ali Petrović kaže da je u tim situacijama za neke birače pokazao svoju odlučnost.

- Naravno da nijedan političar, premijer ne želi da mu ‘ulica’ smjenjuje ministre i da ih je neko vrijeme branio, a onda ih sam udaljio. Time je pokazivao odlučnost, a ne zaboravimo da je mandat počeo velikim kritikama baš na račun toga, da bi s vremenom postao nedodirljiv - kaže Petrović.

- Afera je opasna ovisno o tome do koje se razine penje - kaže Krešimir Macan, vlasnik agencije Manjgura, koji je sudjelovao kao PR u vjerojatno svim izborima u Hrvatskoj posljednjih dvadeset godina. Macan također vidi mogućnost da se Plenković, odnosno HDZ, prilično elegantno izvuče iz skandala Rimac na ovim izborima, čak pokaže da se njega i stranku koju će on voditi u sljedećem mandatu neće moći povezivati s korupcijskim aferama.

- Nije važno što se dogodilo nego kako si se postavio prema aferi - kaže Macan i ističe da Plenković već pri sastavljanju izbornih lista uklanja sve koji bi na bilo koji način mogli biti povezani s aferama. Uz Sanadera je bila optužena i cijela stranka, sve se vrlo visoko penjalo, a ovdje je u pitanju jedna, realno, ne previsoko pozicionirana dužnosnica koja i prije toga nije bila osobito popularna.

- Karamarku je vodila kampanju, pripada drugom miljeu od Plenkovića, imala je aferu za porijeklo imovine i izvukla se neokrznuta, ali nije omiljena. Ona ide s pobjednikom, transkripti pokazuju koliko je beskrupulozna - podsjeća Macan i dodaje da pri procjeni onih birača koji ni u kojem slučaju neće promijeniti stranu na izborima treba pomisliti i na citat iz serije “Novine”. “Blago u zadnjoj epizodi kaže: Mi trebamo gazdu!”. Politolog Dražen Grubiša smatra da je zbog interesno klijentelističkog ili ideološkog ključa biračko tijelo uglavnom stabilno, a da se šok-efekt pojavio tek s aferom Sanader.

image
Damir Grubiša
Boris Kovacev/Cropix

- Ovdje ovisi o tome koliko daleko će ići istraga - uvjetuje pomak u biračkim odlukama Grubiša. Još jednu zanimljivu podjelu birača izazvanu naslijeđem i kulturološkim standardima uočava i politolog Siniša Tatalović. On smatra da bismo na birače trebali gledati iz perspektive austrougarskog nasljeđa gdje birači pod tim utjecajem reagiraju negativno na krađe, korupciju i razne prijevare koje bi se mogle pojaviti iz političkih krugova.

- Ti birači reagiraju negativno na negativne stvari. Drugi dio birača pripada onima čiji su korijeni identificirani s područjem Vojne krajine. Tamo je svaka vlast bila strana i neprijateljska, uvijek se švercalo, ljudi su se bavili hajdučijom i nastojalo se ne poštivati državu, pa se to i honoriralo popularnošću - kaže Tatalović, očito smještajući takve birače u onu čvrstu jezgru biračkog tijela koje neće mijenjati svoje mišljenje.

Najsnažnija kohorta

- Ljudi još nisu navikli da imamo svoju državu i da to znači poštovati i nju i njezine zakone - zaključuje Tatalović.

- Oduvijek se smatralo da najveću i najsnažniju ‘kohortu’ u biračkom tijelu ima HDZ - smatra politolog Zdravko Petak koji kaže da birači svake političke opcije imaju razloga za nezadovoljstvo i odlazak prema nekoj drugoj stranci.

- Nekima će smetati to što nisi dovoljno velik Hrvat, nisi dovoljno velik katolik, ali je pitanje koliko će birača otići zato što su nezadovoljni ovime što pokazuje slučaj Rimac - pita se Petak, što zapravo sugerira da bi, žele li poentirati na aferi vjetroelektrane, politički suparnici morali dovesti cijelu stvar do razine javne sramote kako bi odvukli birače od HDZ-a. No tada je na redu novo pitanje koje postavlja Petak: Postoji li treća skupina, stranka koja bi privukla one birače koji vrednuju poteze vlasti? Koje bi to političke opcije bile - propituje Petak. No stranke se suočavaju s još jednom situacijom koja im može predstavljati problem, a to je promjena biračkog tijela. Andrija Henjak, politolog, kaže da se podjela na lijeve i desne malo primirila, ali podsjeća da biračko tijelo dviju najvećih stranaka jednostavno postaje sve starije.

- Mladi birači nisu slijepi na ideologiju, lako je moguće da je njima ideologija manje važna i da će zbog toga birati neku treću opciju - kaže Henjak. Odluku birača u tom trenutku uspoređuje s ruletom.

- Kuglica putuje, rulet se vrti, vrti i vrti i kad stane, kuglica mora negdje upasti. Nitko ne zna gdje će to biti, ali treće opcije ne opstaju ako ne pokažu kredibilitet - govori Henjak i upozorava na one koji uporno izlaze na izbore i tamo traže bolje za sebe.

- Ljudi na rubu društva i razočarani su oni birači koji nešto očekuju i žele promijeniti. Oni hoće nešto novo - govori Henjak. Da, birači bi trebali postati vulkanci, proučavati i vrednovati ponuđeno, no najgore je kad na kraju svega zaključe da su svi oni, političari, ipak lopovi. Tada se vrate među huligane.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. lipanj 2020 23:45