Koliko građani vjeruju zdravstvenom sustavu, na koji način povećati povjerenje, ali i na koji način promijeniti način komunikacije. Je li s razvojem novih tehnologija nužan različit pristup ciljanim dobnim skupinama, ali i o liječenju budućnosti, posljednja dva dana raspravlja se na HealthComm Forum - prvoj regionalnoj konferenciji koja spaja komunikacije i zdravstvo s ciljem povratka povjerenja građana u zdravstveni sustav, u organizaciji Val grupe.
Konačan zaključak bi bio da je cilj usmjeriti zdravstvo prema građanima, najnovijim tehnologijama koje mogu utjecati na povratak povjerenja, kao i unaprjeđenje komunikacije svih dionika.
Vikica Krolo, obiteljska liječnica i zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore (HLK), govorila je kako se s generacijama mijenjaju očekivanja od liječnika.
- U eri smo interneta, brojnih alata za pronalazak informacija, koje najviše koriste mlađi ljudi. Nerijetko pišu mailove ili nam dolaze s dijagnozama koje su pronašli na internetu. To nije dobro, jer se tako pronalazi šuma neprovjerenih informacija. Stariji pacijenti, pak, još puštaju liječnika da radi svoj posao - kaže Krolo.
Da je guglanje u redu, do neke mjere, smatra Milka Kosanović iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), no nitko ne smije zanemariti da je liječnik taj koji postavlja dijagnozu.
Tijekom gotovo svakog govora ili panel rasprave, spominjala se epidemija koronavirusa kao točka na kojoj su se prelomili brojni i problemi, ali i kao trenutak na kojem se pokazalo koliko je važna komunikacija.
Jedan od primjera, naravno, svakako je cjepivo protiv covida. Naime, od činjenice da je cjepivo nešto što nam govori o kraju izlaza iz krize došlo se do raznih teorija, pa čak i da je sve pušteno samo zbog profita farmaceutske industrije.
Nikolina Škaron iz AstraZenece kaže kako su na tržištu više od 20 godina, no tek s dolaskom covida postali su kompanija za šire mase ljudi.
- Mi moramo biti oprezni u komunikaciji s javnosti. Ponudili smo suradnju Ministarstvu zdravstva i HZJZ-u, međutim, oni nisu bili voljni ni spremni to prihvatiti sa strane farmako industrije. Naravno da je profit važan, ali on se koristi za daljnja istraživanja - rekla je Škaron. Jedan od problema su i kontradiktorne izjave liječnika. Netko će kazati da je cjepivo loše i to stvara šum u komunikaciji i pada povjerenje pacijenta.
- Živimo u vremenu kad se svi autoriteti propituju, morate autoritet zaslužiti. Puno informacija je dostupno i ne možemo očekivati da je pacijent tabula rasa. Jezik mora biti razumljiv i pristupačan - drži Ivica Belina, predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu i dodaje da je problem u sustavu s kontradiktornim izjavama.
Zaključilo se i da veliki bolnički sustavi, ali i ostali dionici moraju imati prave informacije, odgovore na pitanja pacijentima koja moraju biti točna i razumljiva.
Nepovjerenje građana na neki način vidi se i po odazivu građana na preventivne preglede. Naime, najbolje stojimo u ranom otkrivanju raka dojke, ali tu su jako važne i ženske udruge koje se za to bore.
Tanja Španić, predsjednica Europa Donna Slovenija i Europa Donna, navela je da je vrlo važno promijeniti princip komunikacije.
- Kad smo pozivali žene za rano otkrivanje raka cerviksa, a tu govorimo o mladim ženama od 20 do 30, to smo radili preko Instagrama i Tik-toka. Za rak dojke smo pozivali preko Facebooka, televizije i radija. U različitim životnim dobima pratimo različite stvari - rekla je Španić.
Postavilo se i pitanje uspješnosti drugih projekata, pa i onog koji je u trenutnom pilot-projektu - sistematski pregledi za starije od 40 godina koji barem dvije godine nisu bili kod liječnika. Rezultati su zasad loši i odaziv je gotovo nikakav.
Dr. Ivana Pavić Šimetin, zamjenica ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, izjavila je da je HZJZ samo organizator te da ne mogu zamijeniti sustav. Njezin je stav da treba pronaći dobar model da se ljude privuče te da se na prevenciji i edukaciji treba raditi od vrtića, preko škole, radnih okruženja i, naravno, cijeloga zdravstvenog sustava.
Stoga se i tu zaključilo da najveći doprinos daju liječnici obiteljske medicine, koji mogu direktno komunicirati s pacijentima, ali iznjedrio se prijedlog da u tome sudjeluju i ljekarnici, jer oni su, nakon obiteljskog liječnika, jedan od prvih susreta građana sa strukom.
Na temu smanjenja štete na konferenciji HealthComm Forum je razgovarao komunikacijski stručnjak iz agencije Alpheus Zdravko Ivić s Konstantinosom Farsalinosom, grčkim znanstvenikom sa sveučilišta u Patrasu.
Smatraju kako je ključno razumjeti da ‘harm reduction‘, iako se oko nje lome koplja, nije kontroverzna tema, čitav život kao takav funkcionira po principu smanjenja štete, pa tako i medicina.
Smisao smanjenja štete je vrlo jednostavan – kako učiniti ljudima život lakšim i boljim, uzimajući u obzir zdravstvene odluke koji sami donose, vrlo često svjesni toga kad one nisu dobre po njihovo zdravlje.
Krajnje je vrijeme da je taj pojam, smatraju, razumije na svim poljima, od zdravstvene struke, regulatora pa sve do potencijalnog pacijenta jer je cilj EU do 2040. smanjiti broj pušača na 5%.
To je velik izazov za Hrvatsku jer je u vrhu Europe po tom pitanju. Uz to, problem je i što se Hrvatska fokusira samo na mjere smanjenja ponude duhana, dok ne implementira mjere smanjenja potražnje ili smanjenja štete. To nas je dovelo do toga da smo među četiri najgore pušačke nacije u EU, s visokim postotkom žena pušača.
Najbolji primjer, pojasnili su, kako uspješno doći do cilja EU je Švedska koja je već danas ‘smoke free‘ zemlja.
Na temelju švedskog primjera, postizanje cilja može se ubrzati na nekoliko načina. Prvo, važno je promovirati alternativne nikotinske proizvode kao manje štetne opcije za pušenje. Ovo uključuje informiranje javnosti o prednostima tih proizvoda u smanjenju zdravstvenih rizika, što je iznimno izazovno u današnje vrijeme i postojeće regulacije u komunikaciji.
Drugo, treba provesti obrazovne kampanje i pružiti podršku pušačima koji žele prestati pušiti, ističući dostupne alternative i pružajući resurse za prestanak pušenja.
Treće, uvesti strože regulacije i poreze na tradicionalne cigarete kako bi se povećala cijena i smanjila dostupnost, koliko god takve odluke bilo izazovno donijeti.
Ovim mjerama može se potaknuti pušače da pređu na manje štetne alternative i smanjiti ukupnu potražnju za cigaretama.
Naposljetku, važno je kontinuirano pratiti rezultate i prilagođavati strategije na temelju novih spoznaja i istraživanja o najučinkovitijim metodama za postizanje smoke free cilja. Uz to, važno je sve vrijeme biti svjestan tko je u čitavom procesu ciljana skupina – to su pušači. Njih se potiče na alternativna rješenja i prema njima treba usmjeravati komunikaciju.