Jedna od optužbi na račun Vlade koju već neko vrijeme ponavlja šef opozicije Tomislav Karamarko odnosi se na njeno pretjerano zaduživanje, pa je i u intervjuu za HTV kazao kako je samo njen rezultat 100 milijardi kuna duga, dok su se sve ostale Vlade zadužile za 211 milijardi kuna.
Nema dvojbe da sadašnja Vlada nije mnogo marila za stanje javnog duga i da se ne može pohvaliti brojkama koje ostavlja iza sebe, ali osobitu brigu ovom ključnom problemu danas nisu pridavale ni prethodne Vlade. No, kada je riječ o brojkama, ove koji iznosi Karamarko ipak se malo razlikuju od službene statistike koja pogotovo ne ide u prilog prethodnoj HDZ-ovoj vladi.
Utjecaj krize
Prema podacima HNB-a, na kraju 2011. godine, kada je ova Vlada došla na vlast, javni dug je iznosio 211,8 milijardi kuna. U svibnju ove godine dosegao je 285,2 milijarde kuna. što znači da je u tri i pol godine povećan za 73,4 milijarde kuna.Na kraju mandata za pretpostaviti je da bi konačan skor mogao biti oko 80 milijardi kuna.
Prethodna Vlada HDZ-a, pak, 2007. godine naslijedila je dug od 119,4 milijarde kuna, a ostavila ga je na razini od 211,8 milijardi kuna, što znači da ga je u četiri godine povećala za 92,4 milijarde kuna. Iza tih brojki, naravno, stoji mnogo objašnjenja, a najvažniji su veliki utjecaj krize i promjene metodologije kojima se mijanjo obuhvat duga. S oba ta problema suočile su bivša i sadašnja Vlada.
Ubrzani rast javnog duga počeo je početkom krize 2008. godine, pa je s 39 posto BDP-a, koliko je iznosio na kraju te godine, do danas dosegao oko 90 posto.
Od rujna prošle godine u primjeni je metodologija ESA 2010 koja je u javni dug uvrstila kredite ‘podsektora’ države, odnosno izvanproračunske institucije poput HRT-a, HAC-a i HBOR-a.
Pored toga, u javni dug su preuzeti dugovi brodogradilišta i drugih javnih poduzeća, kao i zdravstvenih ustanova, što je dobrim dijelom palo u 2011. godinu kada je na vlasti bio HDZ.
Ogroman deficit
No, kako je bio najveći broj godina na Vladi prije toga, HDZ je i najodgovorniji za nastanak tih dugova. Tako je primjenom nove metodologije za razdoblje od 2010. do 2013. godine konsolidirani dug opće države u prosjeku porastao za 27 do 29 milijardi kuna godišnje. U 2013. godini, primjerice, iznosio je 249,8 milijardi kuna ili 75,7 posto BDP-a, dok je prije revizije bio na razini od 67,1 posto BDP-a.
Za ubrzani rast javnog duga, naravno, nije kriva samo metodologija, već ogroman proračunski deficit. U sedam godina recesije nijedna Vlada nije uspjela naći odgovor na pitanje kako povećati rast i stabilizirati dug. Stoga nemaju ni kredibilitet napadati protivnike zbog zaduživanja. Umjesto toga, trebale bi se natjecati po tome kako planiraju zaustaviti rast javnog duga.