Hrvatska još nije potpisala Partnerski sporazum s Europskom komisijom, ključni dokument za povlačenje 10,4 milijarde eura iz europskih fondova za razdoblje od 2014. do 2020.
Taj dokument, kao što je jučer objavila EK u priopćenju o programu Garancija za mlade, potpisalo je 16 članica, i to Danska, Njemačka, Poljska, Grčka, Slovačka, Cipar, Latvija, Estonija, Litva, Portugal, Rumunjska, Bugarska, Francuska, Nizozemska, Češka i Mađarska.
Dorada Sporazuma
Među njima, nažalost, nije i Hrvatska, čiji je Partnerski sporazum EK poslala na doradu.
Činjenica jest da je Hrvatska na vrijeme poslala nacrt tog sporazuma, i to u travnju, ali istodobno je bila među zadnjim članicama koje su EK dostavile taj dokument. Konačni nacrt sporazuma, kažu nam u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU, poslan je u petak, pa se uskoro očekuje i njegovo usvajanje.
U tom sedmogodišnjem razdoblju Hrvatskoj će na raspolaganju biti 8,4 milijarde eura za ulaganje u rast i radna mjesta, za poljoprivredu i ruralni razvoj 2,1 milijarda eura, za pomorstvo i ribarstvo dodatnih 280 milijuna eura, za Inicijativu za zapošljavanje mladih u 2014. i 2015. 66,2 milijuna eura, te 456,1 milijun eura iz Instrumenta za povezivanje Europe 2014.-2016.
Sve je OK
Ministar Branko Grčić, koji je nedavno bio u Bruxellesu, kaže da sve ide svojim tijekom, da su svi rokovi ispoštovani i da cijelo vrijeme traju neformalni dogovori s EK.
- Svi su rokovi ispoštovani, mi smo na vrijeme poslali nacrt i čekali primjedbe iz EK. Na zadnjem sastanku u Bruxellesu postigli smo usuglašenost oko većine točaka pa je moguće potpisivanje krajem ovog ili početkom idućeg mjeseca - tvrdi Grčić.
U Grčićevu Ministarstvu pojašnjavaju da nije bitno to što smo među zadnjima poslali nacrt sporazuma, već je bitno to što smo ga poslali na vrijeme. Kažu također da su druge države bile u povoljnijem položaju jer su dugogodišnje članice, a mi smo tek ušli u EU 1. srpnja 2013.
- Paralelno smo radili programiranje i akreditaciju za 6 mjeseci 2013., te operativne programe i Partnerski sporazum za razdoblje 2014.-2020. - tvrde u Ministarstvu.
Garancije za mlade
Jedan od programa koji je posebno bitan za Hrvatsku je Garancija za mlade. Riječ je o mjerama koje bi članicama EU trebale donijeti bolju sliku na tržištu rada i zaposlenosti mladih. U tom programu mogu sudjelovati sve članice koje imaju stopu nezaposlenosti mladih veću od 25%. Tu, naravno, spada i Hrvatska, koja je po nezaposlenosti mladih treća u EU. Preko te mjere za 7-godišnje razdoblje Hrvatskoj je dostupno više od 60 mil. eura, a tim bi se novcem financiralo i popularno Mrsićevo stažiranje za 1600 kuna. Ministarstvo rada poslalo je EK u travnju svoj plan implementacije Garancije za mlade, no i on je morao na doradu, pa se sada očekuje definitivna potvrda EK.
- Mi smo svoje odradili. Čekamo samo potpisivanje sporazuma, a to je u ingerenciji Ministarstva fondova EU - kažu.
Novci iz EU ne smiju kasniti
Hrvatska se, što god rekli u Vladi, nije snašla u EU. Iako za takvu konstataciju često u Vladi ističu kako nije točna, za nju ima sasvim dovoljno potvrda. Na političkom je planu bilo brojnih lutanja, a bilo je i ozbiljnih nespretnosti: kad, na primjer, premijer Zoran Milanović kaže kako bi od imenovane Federice Mogherini bolja visoka predstavnica bila šefica danske vlade Helle Thorning-Schmidt. No, bitnije je ono opipljivo, novac. A Hrvatska je, to se može čuti iz brojnih EU izvora, tu zakazala, kao što je, među ostalim, i najavljivala EK u svojim izvješćima.
Možemo se složiti kako je novoj članici teško pripremiti opsežni dokument poput Partnerskog sporazuma, ali to je posao državne uprave na kojem se testiraju njezina kvaliteta i spremnost na izazove. A dok taj Sporazum ne postoji, nema novaca koji su nam tako nasušno potrebni. I za mlade, i za rast, i za sve ostalo. Za to valjda nije uvijek kriv Bruxelles.