Sudionici konferencije o obrazovanju o holokaustu ukazali su na potrebu dosljednog izbacivanja mrzilačkih sadržaja s interneta, navodeći da djeca ne mogu u školama učiti o holokaustu dok su s druge strane okružena porukama netolerancije i diskriminacije.
Međunarodnu konferenciju "Novi pristupi nasljeđu holokausta i obrazovanju o holokaustu“ organizirala je u ponedjeljak u Zagrebu, u povodu Međunarodnog dana borbe protiv fašizma i antisemitizma i 82. obljetnice Kristalne noći, udruga Documenta, uz potporu Veleposlanstva SAD-a i programa Europa za građane te Izvršne agencije za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu.
"Osim učenja o holokaustu važno je obrazovanje o ljudskim pravima i toleranciji ali i o ozbiljnim bavljenjem cijelog društva govorom mržnje, diskriminacijom i zločinima iz mržnje, što se odnosi i na političare i javne osobe, jer se sve to reflektira na djecu i mlade", rekla je zamjenica pučke pravobraniteljice Tena Šimonović Einwalter.
Ukazala je stoga na potrebu dosljednog izbacivanja mrzilačkih sadržaja s interneta i iz medija, učinkovito suzbijanje diskriminacije te učinkovito procesuiranje odgovornih jer djeca ne mogu, naglasila je, s jedne strane u školama učiti o holokaustu, a s druge strane primati različite poruke.
Zauzela se također za promicanje jasnih poruka s najviših mjesta u vlasti te zajedničko djelovanje donositelja odluka, nastavnika i profesora i organizacija civilnog društva.
Posebna izaslanica američke Vlade za pitanja holokausta Cherrie Daniels rekla je da su lekcije koje možemo naučiti iz holokausta važne i danas jer su etnička i rasna mržnja još prisutne diljem svijeta dok svijest o holokaustu nije na zavidnoj razini.
Manjak razumijevanja, kazala je, postaje sve veći problem jer smo izgubili prvu generaciju preživjelih što je otežalo povezivanje s nasljeđem prošlosti, a neka vlade pokazuju težnju da iskrivljuju povijest. Zbog toga su u prosincu 2019. u Luksemburgu izradili preporuke za poučavanje i učenje o holokaustu.
Naglasila je da je za SAD vrlo važno pitanje učenje o tome što je holokaust, a predsjednik je u svibnju potpisao izjavu da je pitanje problematike holokausta pitanje nacionalne sigurnosti.
Obrazovanje o holokaustu se razlikuje od zemlje do zemlje, ali svatko se treba usredotočiti na to da se pokrene i potakne politička volja i da se dodjele resursi za bavljenje tim problemom, zaključila je.
Premijer poslao snažnu poruku
Daniels je naglasila kako je izložba Holokaust u Hrvatskoj 1941. do 1945., otvorena u veljači u Zagrebu, veliki doprinos koji govori o povijesti NDH i 40 tisuća Židova koji su živjeli na području Hrvatske koji su ubijeni na području NDH ili su poslani u koncentracijske logore.
Zaključila je kako je premijer Andrej Plenković poslao snažnu poruku na otvorenju te izložbe, rekavši da su ti zločini upozorenje svijetu te da bi zaboraviti te zločine bio zločin prema čovječanstvu.
Državna tajnica Ministarstva znanosti i obrazovanja Ivana Franić rekla je da je Hrvatska napravila veliki pomak u poučavanju o holokaustu, poput preporuka svim školama za obilazak za spomen mjesta Javne ustanove Jasenovac, gdje se učenici u obliku terenskih izleta educiraju na autentičnom mjestu, što od ove godine financira Ministarstvo znanosti i obrazovanja.
Također, kazala je, Vlada Republike Hrvatske je kroz Ministarstvo znanosti financirala sudjelovanje hrvatskih učenika u međunarodnim programima.
Terenska nastava važna za djecu
Ravnatelj Javne ustanove Spomen područje Jasenovac Ivo Pejaković rekao je da je posjet spomen području Jasenovac važno iskustvo za učenike jer time jasnije mogu shvatiti povijest tog mjesta i tog razdoblja. "Jedno je kad se o tome govori u školi a drugo je kad djeca vide te lokacije, to im daje drugu dimenziju", rekao je Pejaković.
Dodao je da su kroz komunikaciju zadnjih nekoliko godina s Ministarstvom znanosti i uz pomoć Ministarstva kulture i medija uspjeli doći do toga da Ministarstvo znanosti financijsko pomaže posjet učenika Jasenovcu, što je dosad išlo na teret njihovih roditelja.
Od početka godine do ožujka za posjete se javilo 50 škola, ali ih je većina otkazala svoje posjete zbog pandemije, kazao je Pejaković, dodavši da zanimanje škola za posjete pokazuje dobar potencijal.
Kraus pozvao premijera da konačno zakonom zabrani ustaške simbole
Predsjednik Židovske općine Zagreb Ognjen Kraus pozvao je u ponedjeljak premijera Andreja Plenkovića da 'konačno donese zakon kojim će biti zabranjeni ustaški simboli i znakovlje'.
Rekao je da HDZ danas zajedno s nacionalnim manjinama ima većinu u Saboru, a riješio se i desnice te nacionalističkih, ali i onih proustaških grupacija zbog kojih se nisu mogli donositi zakoni koje je od njih očekivala većina građana Hrvatske, nacionalne manjine i antifašistička Europa.
"Ponavljam godinama, gospodo, prijeđite s riječi na djela, imate jedinstvenu priliku konačno donijeti zakon o zabrani uporabe znakovlja i simbola NDH", dodao je Kraus.
Poručio je premijeru da je još uvijek ispružena njegova ruka koju mu je pružena od 22. travnja kad su otišli na zajedničku komemoraciju žrtvama koncentracijskog logora Jasenovac , ali čeka i njegovu dok vrijeme brzo prolazi.
"Ako ste zaista uvjereni da NDH i sve ono što se događalo treba staviti tamo gdje spada - u ropotarnicu povijesti, danas imate priliku da to i realizirate", kazao je Kraus.
Odnos prema holokaustu opterećen revizionizmom ipak se poboljšava
Predstavnica Documente Vesna Teršelič rekla je da je 2020. vrlo važna godina jer se pripremaju udžbenici iz povijesti i jer je početkom godine Ministarstvo znanosti i obrazovanja prvi put predvidjelo posebna sredstva za škole za posjete spomen području Jasenovac.
Prema njezinoj ocijeni odnos prema holokaustu je zbog nasljeđa revizionizma koje traje skoro trideset godina loše, ali se poboljšava jer se otvara prostor za nove programe, zbog postupaka Agencije za odgoj i obrazovanje ali pozitivnih postupaka premijera Plenkovića i predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića prema holokaustu.
Važna je, stoga, zaključila je podrška nastavnicima povijesti, hrvatskog, glazbenog i vjeronauka i svima koji u svoj program mogu uključiti obrazovanje o holokaustu kao program doprinosa humanizaciji odnosa prema žrtvama i prema njihovim nasljednicima.
Povjesničar Neven Budak upozorio je pak da suočavanje s prošlošću u okvirima škole ne može nadoknaditi čest nedostatak kritičkog dijaloga u samoj obitelji.
"Mislim da se suočavanje s prošlošću mora događati u prvom redu u obiteljskom krugu, a da je škola nešto što je nadogradnja i da škola možda pomaže u usmjeravanju djeteta prema nekom ispravnom mišljenju", zaključio je Budak po čijim s riječima usađivanje pravih vrijednost prije svega treba dogoditi u obiteljskom krugu.