BFHA 2020.

Konferencija: Stariji su ranjivi, potrebna je zaštita i od zaraznih bolesti

Ministar zdravstva Vili Beroš
 Luka Stanzl / PIXSELL

Osobe starije životne dobi imaju povećane potrebe za zdravstvenim uslugama što utječe na održivost zdravstvenih sustava, a pandemija koronavirusa pokazala je važnost njihove zaštite od zaraznih bolesti, istaknuto je u srijedu na međunarodnoj zdravstvenoj konferenciji BFHA 2020.

Riječ je o konferenciji "Better Future of Healthy Ageing 2020" koja se održala u Zagrebu, a jedan od sudionika, putem videoporuke, bio je i ministar zdravstva Vili Beroš koji je rekao da se izazovi starenja trebaju razmatrati u svim politikama

"Većina zemalja svijeta bilježi porast očekivanog trajanja života, a starije osobe čine značajan dio ukupne populacije. Takve demografske promjene imaju veliki utjecaj na održivi razvoj, što je jedan od razloga zašto se izazovi starenja trebaju razmatrati u svim politikama", istaknuo je ministar Beroš.

Dodao je da će se na razini Europske uniji morati razviti učinkovit sustav zaštite starijih osoba od zaraznih bolesti jer se to u krizi s koronavirusom pokazalo kao jedan od vodećih javno zdravstvenih prioriteta.

U svijetu 703 milijuna starijih od 65

U svijetu je u 2019. godini bilo 703 milijuna osoba starijih od 65 godina, a tijekom sljedeća tri desetljeća predviđa se da će broj osoba starijih od 65 godina biti i veći od 1.5 milijardi.

"Očekivano trajanje života se povećava, manje se djece rađa i u strukturi imamo veći udio starih nego što smo imali prije. To donosi neke nove probleme, ali ako gledamo hrvatski model, imamo još uvijek pristupačnu sveobuhvatnu zdravstvenu zaštitu", istaknula je ravnateljica Škole narodnog zdravlja "Andrija Štampar" i predsjednica Organizacijskog odbora konferencije Mirjana Kujundžić Tiljak.

Dodala je da svaka osoba treba imati ugrađenu odgovornost brige za vlastito zdravlje jer je cilj osigurati zdravo starenje, kako bi ljudi bili što sretniji, zdraviji i sa što manje teških bolesti.

Najčešće bolesti s kojima se stariji susreću su bolesti kardiovaskularnog sustava, neurodegenerativne bolesti i druge nezarazne kronične bolesti. Međutim, dodaje Kujundžić Tiljak, u epidemiji koronavirusa ispostavilo se da postoji i velika opasnost od zaraznih bolesti jer ih stariji teže podnose.

Reiner: Važno je starenje učiniti zdravim, ugodnim i normalnim

Potpredsjednik Hrvatskog sabora i predsjednik Znanstvenog odbora BFHA2020 Željko Reiner rekao je kako starenje nije problem samo Hrvatske i hrvatskog pučanstva, nego i većine europskih zemalja, posebice razvijenih. "Na to upravo konferencija pokušava odgovoriti - kako to starenje učiniti zdravim, kako ga učiniti ugodnijim, kako ga učiniti za sve više ljudi normalnim", istaknuo je.

To nije jednostavno, dodaje, jer se zadire u cijeli niz problema koji nisu samo medicinski, a starenje pučanstva povlači niz nužnih promjena u stavu društva prema starijim. Promjene se ne svode samo na financijske u vidu zdravstvenih troškova, već i na vrijeme odlaska u mirovinu i smanjivanja broja radno aktivnog stanovništva.

Kao poseban problem istaknuo je depresiju starijih osoba, osamljenost te osjećaj da nisu potrebni društvu.

Jedan od predavača i dekan Medicinskog fakulteta u Splitu Zoran Đogaš rekao je da su zdravlje i starenje isprepleteni i da utječu jedno na drugo te da se jednako tako u starosti mijenja i spavanje.

Đogaš: Poremećaji spavanja u starijoj životnoj dobi su zanemareni

"Dijete kada se rodi spava 16 sati dnevno, a u starijoj dobi spava se pet do šest sati dnevno. Je li to potreba starijih ljudi za manje spavanja ili je to neki mehanizam u našem mozgu koji mijenja dužinu spavanja? Također, nije važna samo dužina spavanja, nego i kvaliteta", istaknuo je, dodavši da se na to u medicini malo obraća pozornost.

Kvaliteta sna se u starijoj dobi bitno mijenja i ona utječe na veliki broj bolesti, ali i na smrtnost. Tako da neki poremećaji spavanja, koji su dosta zanemareni, znatno skraćuju život i dovode do glavnih obolijevanja u populaciji, upozorio je Đogaš.

Potpredsjednica Europske komisije za demokraciju i demografiju Dubravka Šuica istaknula je da radi na izvještaju o utjecaju kojeg demografske promjene imaju na države članice EU.

Dodala je kako covid-19 nije zahvatio sve države jednako te da bolje razumijevanje strukture dobi pojedine države, koncentracije stanovništva, strukture kućanstava pa i međugeneracijskih interakcija može pomoći predvidjeti kritične slučajeve i pomoći u preciznijem planiranju.

Konferencija "Bolja budućnost za zdravo starenje 2020" najveća je  znanstvena konferencija u sklopu hrvatskog predsjedanja Vijećem EU u kojoj sudjeluje više od 600 vodećih znanstvenika i stručnjaka iz 30 zemalja.

E-konferencija traje tri dana, a glavne teme tiču se starenja i problema s kojima se osobe starije životne dobi nose, novih tehnologija koje starijima olakšavaju život te pitanja održivosti zdravstvenog sustava. Cilj je potaknuti istraživanja, provedbu i povećati inovacije za upravljanje zdravljem i dobrobiti starenja stanovništva.

BFHA2020 se održava u organizaciji Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, na poticaj i u suradnji s Ministarstvom znanosti i visokog obrazovanja, pod pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske, a financirana je bespovratnim sredstvima iz programa EU za istraživanje i inovacije Horizon 2020.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. prosinac 2020 11:17