Anica Čulo Margaletić napustila je Povjerenstvo za evaluaciju zakonskih kriterija i iskustava država EU, koje je trebalo odraditi istraživanje vezano uz iskustva drugih zemalja kao preduvjet za Zakon o pobačaju.
Iako je, prema izjavama naših izvora, kao službeni razlog navela druge obveze i projekte na kojima radi, navodno je ključni razlog bio pritisak javnosti nakon objavljivanja imena članova Povjerenstva. Čulo Margaletić bila je dio radne skupine koju čini deset članova, a čiji je predsjednik ginekolog prof. Ante Ćorušić. Nakon što je Jutarnji ekskluzivno objavio sastav Povjerenstva, udruge koje se bave pravima žena i reproduktivnim zdravljem izrazile su zabrinutost jer smatraju da radnu skupinu, većim dijelom, čine vrlo konzervativni ljudi kad je riječ o pobačaju. Među ginekolozima u radnoj skupini, koji se pozivaju na priziv savjesti i ne rade pobačaje, na glasu kao konzervativna je upravo i ta pravnica s Katedre za obiteljsko pravo zagrebačkog Pravnog fakulteta. Inače, Čulo Margaletić javnost je upoznala kao članicu uže radne skupine za izradu Obiteljskog zakona, a koja je iznjedrila zakon prema kojem obitelj više nisu činili roditelji bez djece. Taj je prijedlog zakona povučen iz procedure za manje od 24 sata. Isto tako, česta je gošća na stranicama udruge U ime obitelji.
Protuustavna kategorija
Napuštanje Povjerenstva za Ministarstvo zdravstva znači da treba imenovati novog pravnika, a kako doznajemo radna skupina bit će proširena i trenutno se biraju novi članovi. Sve to ide u prilog činjenici da, a što je u izjavama medijima dao naslutiti i ministar Milan Kujundžić, novi Zakon o pobačaju neće biti gotov do roka koji je zadao Ustavni sud. Naime, Ustavni sud je dao rok od dvije godine, dakle zakon bi trebao biti izglasan u veljači sljedeće godine. Među ostalim, još nije poznato ni hoće li se ići na kompletno novi zakon ili će se doraditi postojeći, onaj iz 1978. O tome će, kaže nam pomoćnik ministra zdravstva Vili Beroš, odlučiti visoka politika i rezultati analize radne skupine. Beroš naglašava da je Ustavni sud 2. ožujka 2017. dao rok Saboru za izradu novog zakona koji se odnosi na regulaciju reproduktivnih pitanja.
- To naglašavam zato što su u toj uputi istaknuti i neki drugi elementi, čije značenje nadilazi značenje samog prekida trudnoće, a koji je primarno u fokusu interesa javnosti - kaže Beroš. Navodi da se to odnosi i na određivanje edukativnih i preventivnih mjera, donošenje primjerenog razdoblja razmišljanja prije donošenja odluke o prekidu ili nastavku trudnoće, zatim aktivnosti sprečavanja neželjenog začeća (kontracepcije ili steriliteta) te reguliranje pitanja priziva svijesti. Navodi i da je Ustavni sud na neki način trasirao put jer je spomenuto da bi zabranu prava na prekid trudnoće smatrali protuustavnom kategorijom.
Pitanje priziva savjesti
- Cilj ove Vlade i Ministarstva je iznjedriti moderan zakonski prijedlog koji će voditi računa o interesu svih građana, koji će biti u skladu s vremenom u kojem živimo, u skladu s civilizacijskim dosezima, te sukladan današnjem stupnju razvoja znanosti i struke - kaže Beroš. Dodaje da je ovo pitanje svjetonazorskog, političkog i moralnog naboja, koje se ne može riješiti na zadovoljstvo baš svih, no trebamo stremiti zdravom kompromisu.
Što se tiče samog Povjerenstva i njegovih zadaća, Beroš navodi da je ono osnovano sa zadatkom prikupljanja i analiziranja zakonskih kriterija te praksi europskih zemalja. To znači analizu svih aspekata tog pitanja, a koji trebaju poslužiti kao temelj za daljnje stručne i političke rasprave te biti podloga za predlaganje zakonskih rješenja.
- Povjerenstvo za izradu zakonskih prijedloga je posve druga priča. Ono nema veze sa sadašnjom radnom skupinom. Tko će u njemu sjediti i kada će ga ministar osnovati, o tome ćemo kada dođe vrijeme - naglašava.
Jedno od ključnih pitanja za udruge koje se bave pravima žena je pitanje priziva savjesti. Naime, smatraju kako bi se moglo dogoditi da žene zbog velikog broja prizivača savjesti neće imati gdje obaviti abortus, iako je legalan. Beroš navodi da je priziv savjesti pravo svakog slobodnog pojedinca i spada u temeljne ljudske slobode, pa tako i u slučajevima liječnika kad je riječ o prekidu trudnoće.
- To nam garantira članak 40 Ustava RH. Društvo, odnosno zakonodavac, upravo stoga treba naći prikladno rješenje priziva savjesti za liječnike i medicinsko osoblje koje ni u jednom trenutku neće utjecati ili ugrožavati pravo pacijenta na primanje medicinske usluge - kaže Beroš.