VELIKI TROŠAK

Korona nagrizla zdravstveni budžet: Trošak epidemije u 2020. za HZZO će biti milijardu kuna

U tjednu između 20. i 27. studenoga troškovi su narasli za oko 50 mil. kuna, a u narednom tjednu iznosili su više od 80 mil. kuna
ministar zdravstva Vili Beroš
 Srdjan Vrancic/CROPIX

U samo tjedan dana troškovi zdravstvenog sustava vezani uz epidemiju koronavirusom narasli su za vrtoglavih 80,5 milijuna kuna, a, prema svemu sudeći, u narednom će razdoblju troškovi na tjednoj razini biti i značajno viši te bi ukupan trošak pandemije u zdravstvu do kraja godine mogao prijeći milijardu kuna. Prema podacima koje nam je dostavio Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO), ukupni troškovi vezani uz covid-19, a koji obuhvaćaju troškove testiranja, liječenja i naknada za bolovanja, u prvih šest mjeseci epidemije - preciznije, od 25. veljače do 2. rujna - iznosili su 258,2 milijuna kuna, a u posljednja tri mjeseca utrostručili su se.

Zaključno s 4. prosincem, troškovi su iznosili 766,3 milijuna kuna. S obzirom na epidemiološku situaciju, rast troškova je očekivan, no stopa rasta, na koju ukazuje analiza na tjednoj razini, viša je od one koju su stručnjaci predvidjeli. Tako su u tjednu između 20. i 27. studenoga troškovi narasli za oko 50 milijuna kuna, a već u narednom tjednu iznosili su više od 80 milijuna kuna. Povećanjem broja oboljelih i hospitaliziranih, a time i testiranih, troškovi logično rastu pa je tako, primjerice, 2. rujna, kad smo također od HZZO-a tražili podatke kako bismo dobili uvid u stanje za prvih šest mjeseci epidemije, koronavirus HZZO stajao 258,200.823 kuna.

Nove podatke prikupljali smo posljednja tri tjedna, s obzirom na to da se ažuriraju svakog petka, a prema posljednjim podacima, od početka rujna do 4. prosinca, dakle u samo tri mjeseca, troškovi su porasli za čak 508,1 milijun kuna. Najveći izdatak i u prvom i drugom valu epidemije troškovi su testiranja. U prvih šest mjeseci oni su iznosili nešto više od 200 milijuna kuna, a najnoviji podaci govore da je do 4. prosinca na testiranja otišlo ukupno 497,1 milijun kuna, odnosno u tri mjeseca gotovo 300 milijuna više nego u prethodnih šest. Jasno je da se tad testiralo bitno manje ljudi - u travnju se, primjerice, prosječno testiralo 700-800 osoba dnevno, a sad se prosječno testira i više od deset tisuća ljudi dnevno. Porast troškova evidentan je i na tjednoj bazi, tako da je, primjerice, do 20. studenoga na testiranje potrošeno 428,043.985, za tjedan dana ta je brojka porasla za 28 milijuna kuna, a tjedan kasnije za dodatnih 41 milijun kuna, odnosno testiranja za samo 14 dana HZZO su stajala 42 milijuna kuna.

I kroz brojeve koje nam je ustupio HZZO vidljivo je da se drastično povećao broj ljudi na liječenju. Do rujna je na liječenje oboljelih od covida utrošeno ukupno 33,6 milijuna kuna, u odnosu na 200,1 milijun kuna, koliko je potrošeno na testove. Sad se taj omjer smanjuje te je u tri mjeseca trošak liječenja porastao na 204 milijuna kuna, odnosno, u tri mjeseca liječenje je koštalo 171 milijun kuna. Zanimljivo je da je u samo tjedan dana liječenje covid pozitivnih u bolnicama stajalo 33 milijuna kuna, jednako koliko je to bilo tijekom cijelih šest mjeseci, do rujna.

Promatramo li troškove za bolovanja i izolacije, oni su najjeftinija stavka i dosad su HZZO ukupno koštali "samo" 65,124.040 kuna, što je u tri mjeseca porast za 40,5 milijuna kuna. No ovdje treba uzeti u obzir da ta brojka ne odražava pravo stanje stvari, jer ne završe svi covid pozitivni radnici, a osobito njihovi kontakti, na bolovanju: mnogi rade od kuće, a mnogi, upozoravaju epidemiolozi, ni ne prijave sve kontakte koji bi, prema pravilima struke, trebali u izolaciju. Glavni je razlog tome vrlo niska naknada tijekom obavezne izolacije koju odobrava HZZO, a koja za dva tjedna iznosi oko 2130 kuna. Stoga, kako im primanja ne bi pala, svi kontakti koji to mogu, nastave u izolaciji raditi od kuće, a dio onih koji nemaju tu mogućnost naprosto zamole oboljelog da ih ne navede kao kontakt.

Prema podacima HZZO, ukupni broj osoba koje su od početka pandemije dosad bile u izolaciji jednom ili više puta, iznosi 443.838: to znači da je barem jednom u izolaciji bio svaki 9. stanovnik Hrvatske. Radi se o svim osobama, a ne samo radno aktivnima - dakle, i djeci, umirovljenicima, nezaposlenima... U listopadu je u izolaciji bilo 113.044 ljudi, dok ih je na bolovanju bilo 20.887. Tijekom studenoga obavezna izolacija naložena je za čak 191.670 osoba, no iz HZZO-a upozoravaju da se brojke iz listopada i studenoga ne mogu mehanički zbrajati kako bi se dobila konačna brojka, jer je dio osoba bio u izolaciji tijekom oba mjeseca pa ih sustav dvostruko broji.

Od početka epidemije dosad ukupno je, vezano za covid, otvoreno 122.460 bolovanja, od čega čak 90.335 zbog izolacije, a tek 32.125 zbog same bolesti. Podsjetimo, ukupni broj oboljelih, zaključno s 4. prosincem, iznosio je 143.370.

Rad od kuće: Bitno manje bolovanja od samoizolacija

Prema podacima HZZO, ukupni broj osoba koje su od početka pandemije dosad bile u izolaciji jednom ili više puta iznosi 443.838: to znači da je barem jednom u izolaciji bio svaki 9. stanovnik Hrvatske. Radi se o svim osobama, a ne samo radno aktivnima - dakle i djeci, umirovljenicima, nezaposlenima... Od početka epidemije dosad ukupno je, vezano za covid, otvoreno 122.460 bolovanja, od čega čak 90.335 zbog izolacije, a tek 32.125 zbog same bolesti.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. svibanj 2022 23:51