(NE)DOSTUPNOST PRETRAGA

Korona ‘sakrila‘ 10 posto novih tumora, očekuje se povećanje smrtnosti od zloćudnih bolesti

Zbog rijetkih pregleda otkriveno je zabrinjavajućih 2666 manje karcinoma nego 2019.

Linearni akcelerator za liječenje onkoloških bolesnika/Ilustracija

 Admir Buljubašić/Cropix

U Hrvatskoj se u 2020. godini dijagnosticiralo 23.230 novih slučajeva raka, odnosno 2666 ili čak 10,3 posto manje nego 2019. godine (25.896). Ne, nije riječ o pozitivnom podatku, odnosno padu oboljelih od zloćudnih bolesti, već o onome što se nažalost očekivalo tijekom pandemije covida-19, a to je da su građani zbog korone imali manje mogućnosti doći do liječnika, a onda i do pravovremene dijagnoze zloćudne bolesti.

Posljedica je manja incidencija nego 2019., što potvrđuje upravo objavljen Bilten incidencije raka u Hrvatskoj u 2020. Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Najveći pad novih dijagnoza, i to za čak 20 posto, bilježi se za rak bubrega, štitnjače i prostate. U apsolutnim brojevima bilo je 599 manje otkrivenih karcinoma prostate, a slijedi rak pluća s 414 i debelog crijeva s 291 manje dijagnosticiranih nego godinu ranije.

Dostupnost pretraga

Po županijama, najveći pad dijagnoza raka bio je u Virovitičko-podravskoj i Požeško-slavonskoj (-16 posto) te u Varaždinskoj županiji (-15 posto), a najmanji pad bio je u Splitsko-dalmatinskoj (-5,8 posto) i Šibensko-kninskoj (-4,8 posto) županiji, dok je u Istarskoj županiji zabilježeno 2,6% dijagnoza više nego u 2019. godini. U apsolutnim brojevima, najveći pad broja dijagnoza zabilježen je u Zagrebu (-608), Osječko-baranjskoj županiji (-256) i Zagrebačkoj županiji (-182). Pad broja postavljenih dijagnoza bio je najveći tijekom proljeća 2020. godine, odnosno u lockdownu, ali je zabilježen i krajem godine.

U HZJZ-u potvrđuju da pad broja postavljenih dijagnoza raka u 2020. godini nije rezultat stvarnog smanjenja pojavnosti zloćudnih bolesti jer incidencija raka u stalnom je porastu u cijelom svijetu, pa tako i u Hrvatskoj. Zbog demografskih trendova, postojećih rizičnih čimbenika i sve preciznijih dijagnostičkih metoda taj porast je i očekivan.

"Pad broja dijagnosticiranih slučajeva u 2020. godini vjerojatno je rezultat kombinacije čimbenika povezanih s pandemijom covida-19, što uključuje smanjenu dostupnost dijagnostičkih pretraga zbog djelomičnog zatvaranja bolnica, na određeno vrijeme prekinute provedbe nacionalnih programa ranog otkrivanja raka, kao i smanjene učestalosti traženja liječničke pomoći ili obavljanja drugih sistematskih pregleda. Slični pokazatelji smanjenja broja dijagnosticiranih slučajeva u 2020. godini zabilježeni su i u drugim zemljama koje imaju dostupne podatke.

Osim pandemije covida-19, Hrvatsku su u 2020. zadesila i dva razorna potresa, koja su također mogla djelomično utjecati na raspoloživost zdravstvenih usluga", kaže doc. dr. Mario Šekerija, voditelj registra za rak HZJZ-a. Dodaje da je vidljivo da su, načelno, sijela raka s lošijom prognozom koja se i inače nažalost otkrivaju u kasnijoj fazi (gušterača, želudac, jetra) zabilježila manji pad broja postavljenih dijagnoza u 2020. godini (ili čak nastavak trenda blagog porasta broja dijagnoza). Iznimka je bio rak pluća, s padom broja novih dijagnoza od gotovo 12 posto.

Preživljavanje

Koliko će tih 10 posto manje dijagnosticiranih u 2020., a vjerojatno se isti trend nastavio i u 2021., utjecati na povećanu smrtnost od zloćudnih bolesti idućih godina, još se ne može sa sigurnošću prognozirati, ali najnoviji britanski podaci ne ulijevaju optimizam.

Naime, prema podacima britanskog OHID-a (Ured za unapređenje zdravlja), već se u ovoj godini bilježi tjedno 230 dodatnih smrti od raka u Velikoj Britaniji, što je posljedica činjenice da je u prvoj godini pandemije covida-19 ostalo 40.000 nedijagnosticiranih pacijenata. Također navode da tisuće ljudi nisu na vrijeme počele s terapijom te da se situacija počela popravljati tek prije nekoliko mjeseci. Britanci naglašavaju da bi globalno stope preživljavanja od raka mogle padati idućih nekoliko godina i naglašavaju da svaka četiri tjedna odgode liječenja šansa za preživljavanje oboljelih pada za 10 posto.

Timski rad

S obzirom na to da u Hrvatskoj svakog tjedna umire oko 300 osoba od raka, uzme li se britanska analogija, to bi moglo značiti da se tjedna smrtnost zbog zakašnjele dijagnostike i kasnog početka liječenja povećava za tridesetak umrlih, a onda se može očekivati da će se idućih godina povećati smrtnost od zloćudnih bolesti za oko 10 posto ili od 1300 do 1500 godišnje.

"Moramo pričekati da vidimo kakve je posljedice imalo manje otkrivanje zloćudnih bolesti tijekom pandemije. Naime, treba pričekati podatke koji će stići za ovu, ali i idućih nekoliko godina. Bojimo se migracija stadija, odnosno činjenice da se bolest otkriva u kasnijim stadijima, što onda znači lošiju prognozu i veću smrtnost", objašnjava prof. dr. Stjepko Pleština, predstojnik Klinike za onkologiju KBC-a Zagreb. Dodaje da vjerojatno "eksploziju" kraćeg preživljavanja i smrtnosti ne treba očekivati za sva sijela raka, već će ona ovisiti o kinetici tumorskog rasta.

"Mi smo tijekom pandemije u KBC-u Zagreb imali 14 posto više pacijenata s karcinomima. No, u svakom slučaju, činjenica je da su probiri bili u padu, a i bez toga nisu na razini odaziva koji jamči rano otkrivanje. Probir za rak debelog crijeva nije ni na 30 posto, a zna se da za uspješno rano otkrivanje probiri moraju biti iznad 60 posto. Samo tako povećat će se preživljavanje i smanjiti smrtnost od raka, koja je u Hrvatskoj i dalje prevelika. Zato je nužan timski rad u zbrinjavanju oboljelih, a to podrazumijeva okrupnjavanje ustanova", zaključuje prof. dr. Pleština.

Pojavnost raka u Hrvatskoj

25.896 novo dijagnosticiranih pacijenta s rakom 2019.

23.230 novo dijagnosticiranih pacijenta s rakom 2020.

10 posto slučajeva manje u godinu dana zbog manje dostupnosti medicinske skrbi

Karcinomi kod kojih je bio najveći godišnji pad otkrivenih pacijenata

599 prostata

414 rak pluća

291 rak debelog crijeva

207 bubreg

170 melanom

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. siječanj 2023 09:32