U posljednja 24 sata zabilježeno je 230 novih slučajeva zaraze koronavirusom među 3141 testiranih, objavio je u ponedjeljak Nacionalni stožer civilne zaštite. Iako se početkom tjedna redovito bilježi manji broj zaraženih zbog malog broja testiranja, ohrabruje podatak da je udio pozitivnih u ukupnom broju testiranih bio 7,3 posto, a takve smo brojke zadnji put zabilježili početkom listopada 2020. godine.
Cirkulacija ljudi
Podsjetimo, kad je udio pozitivnih u ukupnom broju testova veći od pet posto, smatra se da epidemija nije pod kontrolom.
- Pitanje je li smanjenje izviještenih brojeva novih slučajeva rezultat stvarnog trenda na bolje ili je to posljedica nedovoljno efikasnog epidemiološkog nadzora, ograničenog testiranja i vrlo ograničene znanstvene interpretacije tih brojki. Nema sumnje da je "stiskanje" s mjerama, naročito onima koje su smanjile cirkulaciju ljudi i broj bliskih kontakata imalo povoljni epidemiološki rezultat.
Po mome mišljenju, broj hospitaliziranih i umrlih u Hrvatskoj je vrlo visok u usporedbi s drugim zemljama. Ako bismo primijenili standardne i prosječne stope mortaliteta od covida-19, onda bi bilo za očekivati puno veći broj novih slučajeva nego što je u Hrvatskoj zabilježeno. Jedini ohrabrujući podatak danas je blago sniženje postotka pozitivnih testova što može signalizirati određeno smirenje situacije, ali i to treba uzeti s rezervom - kaže dr. Srđan Matić, predstavnik WHO-a i šef ureda u Češkoj.
Upozorava kako u nizu europskih zemalja ubrzano raste broj novozaraženih.
- Podaci iz brojnih zemalja su zabrinjavajući te su zbog toga mnoge države pooštrile javnozdravstvene mjere do maksimuma. Očekivalo da će zima biti teška jer ljudi provode puno manje vremena na otvorenom i druže se, rade ili školuju u zatvorenim, često loše ventiliranim prostorima. Također, moguće je i da nova varijanta virusa iz Velike Britanije, koja se lakše i brze prenosi, ima utjecaja na porast novih slučajeva zaraze, a time i rast broja oboljelih, hospitaliziranih i umrlih. Je li to treći val, jest pitanje interpretacije. No, u kolokvijalnom smislu, suočavamo se trećim pandemijskim valom - upozorio je Matić.
Kolektivna imunost
Slično misli i imunolog dr. Zlatko Trobonjača.
- U principu možemo govoriti o trećem valu iako je pitanje je li to rep drugog vala epidemije koji se rasplamsao. Loše zvuče informacije da zemlje poput Španjolske, koje su prošle žestoki prvi, pa i drugi val epidemije, imaju samo 10-ak posto populacije koja je preboljela covid-19, što je utvrđeno serološkim ispitivanjima.
To znači da imunih u populaciji ima čak i manje od toga postotka, jer prema novim istraživanjima covid-19 ne ostavlja dobru i trajnu imunost u oko 10 posto preboljelih. No, može se zaključiti da kolektivne imunosti nema niti izdaleka, pa prostora za razvoj trećeg vala epidemije ima napretek - rekao je Zlatko Trobonjača, profesor na Medicinskom fakultetu u Rijeci. Smatra da bi se Hrvatska uskoro mogla suočiti s trećim pandemijskim valom.
- Treći val i u Hrvatskoj možemo očekivati po povratku učenika i studenata u škole i fakultete te u slučaju ublažavanja protuepidemijskih mjera. Vidjeli smo kojom se brzinom rasplamsao drugi val epidemije kad smo u tri tjedna listopada narasli s oko 250 novoinficiranih po danu do gotovo 3000. Ako bi popustili s mjerama u ovom trenutku, krenuli bismo s puno većim brojem inficiranih i mogli bi očekivati brži i snažniji rast novoinficiranih nego u listopadu prošle godine - upozorava Trobonjača.
Ističe kako ćemo treći val teško izbjeći bez protuepidemijskih mjera i što bržeg procjepljivanja populacije.
- S obzirom na karakteristike ove epidemije, trebali bismo postići postotak kolektivne imunosti preko 40 posto da izbjegnemo treći val i održimo priljev novoinficiranih stalnim i za zdravstveni sustav podnošljivim. Pritom valja znati da nisu niti svi rekonvalescenti imuni, niti su svi cijepljeni zaštićeni, jer oko pet posto cijepljenih ne razvije potpunu imunosnu zaštitu - dodao je Zlatko Trobonjača.
Dostupnost cjepiva
Nažalost, cijepljenje protiv koronavirusa u cijeloj EU, pa tako i u Hrvatskoj ne odvija se željenom brzinom pa smo i dalje "pod vlašću covida".
- Postoje dva središnja izazova. Prvi je problem je koliko se cjepiva može proizvesti i u kojem vremenu da bi se cijepilo dovoljan broj ljudi u što kraćem vremenskom rasponu, a drugi problem je dostupnost cjepiva koje je vrlo neravnomjerno među zemljama i unutar njih. Tu su naravno i problemi složenih logističkih potreba, naročito vezanih uz prva dostupna cjepiva što predstavlja veliki problem u većini zemalja. Potrebno je razviti dodatne proizvodne kapacitete, a isto tako i ubrzano dovršiti razvoj drugih cjepiva koja su u postupku istraživanja - ističe Srđan Matić.
Što se tiče dostupnosti, dodaje, neophodna je velika količina solidarnosti kako bi ljudi u svim zemljama imali mogućnost biti cijepljeni.
- Pandemija koronavirusa neće završiti dok ne bude pod kontrolom u svim krajevima svijeta. Također, masovno cijepljenje nije zamjena za javno-zdravstvene mjere i proći će još dosta vremena dok ne budemo u situaciji da cijepljenjem postignemo "imunitet krda" koji će biti glavni instrument za držanje pandemije pod kontrolom - zaključio je Srđan Matić.