ZAGREB - Kaznena djela počinjena u procesu pretvorbe i privatizacije više neće zastarjevati i država će ih moći procesuirati. Sažetak je to novog zakona kojeg je Vlada danas, po hitnom postupku, uputila u Sabor.
Novim katalogom kaznenih djela država se namjerava obrušiti na nesavjesno poslovanje, prouzročenje stečaja, zloupotrebu ovlaštenja u gospodarskom poslovanju i zaključivanje štetnih ugovora, kao i na nedopuštenu trgovinu, utaju poreza i doprinosa, prijevare, krivotvorenje isprava, pronevjere, davanje i primanje mita, te nesavjestan rad u službi i izbjegavanje carinskog nadzora.
Novom popisu kaznenih djela koja ne podliježu zastarjevanju dodano je i ratno profiterstvo, posebice podizanje cijena robe u nestašici. Ako su ta djela počinjena u vrijeme Domovinskog rata i mirne reintegracije, njih će hrvatsko pravosuđe moći procesuirati i danas, a imovina će im se moći oduzeti.
„Ovime se otvara mogućnost procesuiranja onih koji su, u vrijeme dok je velik dio Hrvatske bio na udaru rata i dok su ljudi ginuli, skrbili samo o vlastitoj dobrobiti. Poslije ovog, ništa više neće biti isto kao prije za one koji su to nečasno radili u vrijeme teške agresije na Hrvatsku“, poručila je premijerka Jadranka Kosor.
Donošenje novog zakona o nezastarjevanju kaznenih djela ratnog profiterstva i onih iz procesa pretvorbe i privatizacije, kao i Kaznenog zakona, posljedica je prošlogodišnjih Ustavnih promjena, kojima je utvrđeno da zločini iz pretvorbe i privatizacije ne zastarjevaju. Hrvatski Kazneni zakon, ustvrdio je Dražen Bošnjaković, ministar pravosuđa, dosad to nije sadržavao, pa se zato išlo na usvajanje novog, posebnog zakona.
Konzularna pomoć državljanima Crne Gore u Australiji, Čileu i SAD-u
Hrvatska diplomatsko-konzularna predstavništva u Australiji (Melbourne i Perth), Čileu (Santiago) i SAD-u (Los Angeles) pružat će konzularnu pomoć državljanima Crne Gore i zastupat će tu zemlju u izdavanju viza, odlučila je danas Vlada, prihvativši Uredbu o objavi Sporazuma između Hrvatske i Crne Gore pružanju konzularne pomoći i zastupanju u izdavanju viza, koje su predstavnici dviju zemalja u siječnju potpisali u Bečićima.
Hrvatska se time, među ostalim, obvezala da će Crnogorcima u zemljama u kojima njihova država nema diplomatsko-konzularna predstavništva pružiti pomoć u slučaju pritvora ili uhićenja, elementarnih nepogoda i kriznih situacija, te smrti ili bolesti, kao i oko izdavanja putnog lista za povratak u Crnu Goru. Sporazum između Zagreba i Podgorice sklopljen je na neodređeno vrijeme.
Vlada upozorava HRT
Usvajanjem posebnog zaključka, Vlada je danas upozorila vodstvo Hrvatske radiotelevizije (HRT) da joj još nije dostavilo program restrukturiranja te medijske kuće.
Banski dvori su, podsjetila je premijerka Kosor, još u siječnju od HRT-a zatražila da joj dostavi novi program restrukturiranja, za što joj dala rok od 30 dana, no vodstvo javne kuće to još nije učinilo.
„Ovime se konstatira da naša odluka nije izvršena. Drugih mehanizama Vlada nema“, istakla je Kosor, dodavši kako se u zaključku „upozorava i na neka otvorena porezna pitanja“. Nije, međutim, kazala o čemu se radi.
Zanimljivo je da Vladin novi zaključak o HRT-u dolazi u vrijeme žestokog sukoba između Silvije Luks i Mislava Stipića. O njemu, međutim, Vlada jučer nije progovorila.