Ovo su ljudi koji bi u iduće četiri godine trebali nadzirati hrvatske sigurnosne agencije

Poznato je tko bi u iduće četiri godine trebao biti u Vijeću za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija, nadležni odbor poslao je Hrvatskom saboru prijedlog o imenovanju predsjednika i šest članova Vijeća, a Sabor bi o tome trebao odlučiti do ljetne stanke.

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost za predsjednika Vijeća predložio je Kristijana Kotarskog, izvanrednog profesora sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti, koji je dosad bio član Vijeća.

Novu dužnost Kotarski će preuzeti od Zdravke Čufar Šarić koja je Vijećem predsjedala u dva mandata i nije se javila za novi mandat.

Za članove Vijeća Odbor je predložio Gordana Akrapa, Eduarda Briškog, Aleksandra Maršavelskog, Mihaela Puljića i Milu Štefanca, koji su i dosad bili njegovi članovi, te kao novog člana Davorina Ivanjeka, odvjetnika koji je u dva mandata bio član Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa.

Na javni poziv za imenovanje predsjednika i šest članova Vijeća, što ga je u travnju raspisao Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, prijavilo se 47 kandidata.

Odbor ih je pozvao na razgovor, prije kojeg je jedna kandidatkinja povukla kandidaturu. Nakon obavljenih razgovora s ostalim kandidatima, jednoglasno je Hrvatskom saboru poslao ranije navedeni prijedlog za imenovanje.

Članove Vijeća imenuje Hrvatski sabor, a trebaju biti hrvatski državljani visoke stručne spreme, pri čemu najmanje po jedan član mora biti pravnik, politolog i inženjer elektrotehnike.

Predsjednik i članovi Vijeća ne mogu biti članovi užeg rukovodstva političkih stranaka te ne smiju sudjelovati u stranačkim aktivnostima ili politički djelovati u Vijeću.

Za članove Vijeća provodi se temeljna sigurnosna provjera te postupak za izdavanje uvjerenja o obavljenoj sigurnosnoj provjeri (certifikat).

Vijeće prati zakonitost rada sigurnosnih službi, prati i nadzire primjenu mjera tajnog prikupljanja podataka kojima se ograničavaju ustavna ljudska prava i temeljne slobode. Prikupljena saznanja i podatke iz tih aktivnosti u formi obavijesti dostavlja Vijeću za nacionalnu sigurnost, predsjedniku Hrvatskoga sabora, predsjedniku saborskog Odbora za nacionalnu sigurnost i ravnateljima sigurnosno-obavještajnih agencija.

Također, daje obavijesti i o načinu podnošenja zahtjeva građana, državnih tijela i pravnih osoba o zamijećenim nezakonitim postupcima ili nepravilnostima u radu sigurnosno-obavještajnih agencija, osobito u slučajevima kršenja Ustavom zajamčenih ljudskih prava i temeljnih sloboda.