Magma Goranka Fižulića, kojoj su poslovni računi blokirani dulje od 180 dana, čeka svoj red kako bi se nad njome proglasio stečaj po sili Stečajnog zakona koji je stupio na snagu lani u rujnu te propisuje da u stečaj moraju ići sva poduzeća kojima su računi blokirani dulje od 120 dana.
- Ako pravna osoba u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje ima evidentirane neizvršene osnove za plaćanje u neprekinutom razdoblju od 120 dana, Financijska agencija dužna je podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka, o čemu odlučuje nadležni sud - kažu u Ministarstvu pravosuđa.
Uskoro će doći na red
To se još nije dogodilo jer Fina, zadužena za pokretanje stečaja po sili zakona, rješava slučajeve po unaprijed određenom redoslijedu. Izvjesni stečaj Magme, tvrtke koja je nekad bila veliki igrač na tržištu dječjih igračaka i odjeće, nije stran pojam ni Goranku Fižuliću koji, kako nam je i sam potvrdio, razmišlja i o pokretanju postupka osobnog stečaja jer je prema jednoj banci za dio dugova Magme izložena i sva njegova osobna imovina. O kojoj je banci riječ i koliko iznosi taj dio duga, Fižulić nije bio voljan otkriti rekavši samo kratko kako je Magmin put prema stečaju i mogućnost njegova osobnog bankrota koji se može pokrenuti nevezano uz stečaj Magme posljedica toga što predstečajna nagodba Magme sklopljena prije dvije godine nikada nije izvršena.
- Dok god postoji i najmanja nada da će se pokrenuti izvršavanje predstečajne nagodbe, ja se i dalje nadam, a ako ne, potrebno je shvatiti da bankrot nije ništa spektakularno, to je u svijetu uobičajeno - kratko je komentirao Fižulić u razgovoru o mogućem poslovnom kraju Magme. Kompanija se našla pred stečajem zato što Ministarstvo financija nije postupilo po sklopljenoj predstečajnoj nagodbi i Magmi nije otpisalo 51,5 milijuna kuna potraživanja za PDV i ostala dugovanja, od ukupno 73,4 milijuna kuna duga prema državi, kako je zabilježeno u dokumentu predstečajne nagodbe dostupnom na Zagrebačkoj burzi.
Banke okrenule leđa
Ostatak duga državi od 22,13 milijuna kuna s počekom do kraja 2014. godine Magma je trebala državi vraćati pet godina s kamatnom stopom od 4,5 posto. Iz Ministarstva financija u posljednja dva tjedna, otkad smo im to pitanje poslali, nisu odgovorili zbog čega nisu ispunili predstečajnu nagodbu za Magmu, tek su iz ureda glasnogovornice upit proslijedili Poreznoj upravi.
Predstečajnu nagodbu Magme, odnosno Plan operativnog i financijskog restrukturiranja, izglasalo je 69,33 posto njezinih vjerovnika u lipnju 2013. godine, prema prvoj verziji Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi koja je i jamcima za kredite davala pravo glasa u nagodbi kao i izvornim vjerovnicima. Već u srpnju 2013. nagodbu nisu podržale banke kao veliki vjerovnici Magme, odnosno redom su iznijele kako žele zadržati svoje pravo izdvojenog namirenja dugova kroz založno pravo na nekretnine.
Reprogram dugova
Redom je riječ o dugovima Privrednoj banci Zagreb od 100,4 milijuna kuna, Hypo banci od 49,8 milijuna kuna. Societe Generale Splitskoj banci 41,1 milijun kuna, te Erste & Steirmärkische banci od 34,1 milijun kuna, Sberbanku 11 milijuna kuna. U nagodbi su vjerovnici, odnosno jamci za dugove, ali s pravom glasa po tadašnjem zakonu bili sam Goranko Fižulić i tvrtka Tido d.o.o. koji su nagodbu podržali kao solidarni dužnici, odnosno jamci, pri čemu su Fižulićeva potraživanja prema Magmi iznosila 41,5 milijuna kuna, a Tida 40,7 milijuna kuna.
Samo je Zagrebačka banka omogućila Magmi reprogramiranje duga od 42,3 milijuna kuna te plaćanje tog duga u 48 rata počevši od 1. siječnja 2015. Međutim, kako Magma nakon zaključenja predstečajne nagodbe nije nastavila poslovati pretpostavka je da ni te obveze ne izvršava, što pak nije moguće potvrditi zbog odnosa banke i klijenta. Nikad nije zaživio ni biznis printanja igračaka na 3D printerima, te razvoj internetske platforme likefigures.com putem koje su, kako je Fižulić najavljivao, korisnici trebali dobiti mogućnost dizajniranja vlastitih igračaka.