Nakon uspješno provedene operacije Bljesak bilo je jasno iz “krajinskih dokumenta” da je u toj paradržavnoj tvorevini zavladala panika te da više nitko od tamošnjih stanovnika ne vjeruje u održanje “srpske države”. Hrvatska vojska pokrenula je akciju u BiH uz hrvatsku granicu kako bi se stvorili preduvjeti za operaciju Oluja.
Na samoj crti razdvajanja između Krajine i ostatka Hrvatske vlada kaos, pa načelnik Drago Raič izvještava SUP u Kninu da “u zadnje vreme patrole na GP u Žitniću zapažaju da od njih pa do kanjona rijeke Čikole vojska učestalo napušta položaj i često puta dovodi se u alkoholizirano stanje, gdje učestalo pod dozom alkohola upotrebljava oružje bez ikakvog razloga, otvarajući pješadijsku vatru, kako prema pripadnicima milicije na GP Žitnić, isto tako izazivajući suprotnu stranu - HV”. Pa tako u referatu komandantu Glavnog štaba krajinske vojske od 17. svibnja stoji: “Osnovni problem borbenog morala u Korpusu je njegovo slabljenje i pad. Uzrok slabljenja borbenog morala je u sadašnjim aktuelnim događajima. Karakteristika morala je potištenost, razočaranost i bezvoljnost, osećaj da smo sami i poljuljano uverenje u mogućnost uspešne odbrane tekovina dosadašnje borbe”.
Razočaran narod
Stoji kako se narod razočarao u političko vodstvo te da su samo “siromašni” pod oružjem, dok su intelektualci i bogatiji svi već odavno u Beogradu gdje su sklonili djecu, i da nisu pod oružjem. U Krajini su još samo oni koji nisu sposobni sebi srediti odlazak u Beograd.
Iz izvješća pukovnika Slobodana Tarbuka vidi se kolika je kadrovska povezanost “Krajine” s Vojskom Jugoslavije: “S teritorije bivše RH u VJ ima ukupno 2848 aktivnih vojnih lica od čega oficira 1635 ili 57% i podoficira 1213 ili 43%. Od ovog broja u SVK nalazi se 1107 ili 39%, od čega oficira 593 ili 54% i podoficira 514 ili 46%. Posmatrajući broj angažovanih PVL iz VJ u SVK (1107), njihova popuna u odnosu na trenutne potrebe SVK iznosi 23 posto”.
Da je odmetnuta “država” u velikim problemima vidi se u izvješću o “stanju morala u SKV”: “Borbena dejstva u kojima su učestvovali pripadnici SVK u 1994. godini i u Zapadnoj Slavoniji u maju 1995. godine pokazali su nespremnost vojnika i starešina da se bore. Karakteristično je da vojni obaveznici ne žele da ratuju van teritorije svojih opština, a rezervni oficiri ne žele da prihvataju dužnosti komandira vodova i četa-baterija. Regruti odbijaju izvođenja obuke i služenja vojnog roka.
Roditelji vojnika i vojnih obaveznika krajnje destruktivno deluju na svoju decu i rodbinu. Mnogo je nediscipline u ponašanju ne malog broja pripadnika SVK”.
Isplata ‘plate’
Tako u izvještaju predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću te načelniku Generalštaba Vojske Jugoslavije Momčilu Perišiću piše da “napadi na pripadnike UNPROFOR-a, otimanje vozila i ubistvo jednog vojnika iz Kenijskog bataljona bili su kulminacija samovolje i odmetništva”.
Iako javljaju kako sve raspoložive snage treba staviti u pogon kako bi se zaustavilo napredovanje hrvatskih snaga kojima je evidentno cilj da zaokruže RSK i naprave poligon za napad na Knin, general pukovnik Mile Mrkšić piše kako je “među vojnim obveznicima i starešinama isplata plate za april (radi se o izvješću iz sredine lipnja) izazvala duboko razočarenje” te kako “jedan broj porodica naših boraca bukvalno gladuje”.
Hrvatska vojska napreduje preko zapadnih dijelova BiH, a u svom izvješću o stanju u Bihaću iz Knina pišu: Zapad osuđuje naše akcije te ih naziva “vandalskim”, a akciju regularne vojske RH u Zapadnoj Slavoniji odobrava pa čak i opravdava. Naše srpsko rukovodstvo se optužuje da je izvršilo napad na tzv. zaštićene zone, a zar i Zapadna Slavonija nije bila zaštićena. Politika prvenstveno Francuza isto tako se menja u korist našeg neprijatelja”.
Rastu tenzije
Približavanjem kolovoza i operacije Oluja, rastu napetost i tenzije u očekivanju napada Hrvatske vojske.Tako je u RSK naređena mobilizacija 27. srpnja, te u izvješću ministarstva obrane piše da je tijekom srpnja u Srbiji bila provedena akcija “povratka vojnih obveznika RSK” ta da je tako njih 2002 došlo u Krajinu, ali da bi trebalo oko 10.000!
Iz teksta o proglašenju ratnog stanja u Krajini od 30. srpnja izdvaja se zanimljiva komunikacija: “Ne vjerujemo da se Hrvatska može odlučiti za jedan tako sulud potez kao što bi bio napad na Knin”, rekao je Mile Martić. Prema njegovim riječima, predsjednik Srbije Slobodan Milošević, s kojim je jučer bio u telefonskom kontaktu, dao je “uvjeravanja da Srbija više ne može biti ravnodušna”. “Imamo snage da povratimo ono što je Hrvatska vojska osvojila”, naglasio je Martić, poručujući građanima “da budu disciplinovani i poštuju uputstva koja daju nadležni”.
U posjetu Kninu bio je i general Ratko Mladić. Kako stoji u zapisniku sa sjednice, Mladić je rekao “da su ovim potezom Hrvati napravili odlučujuću grešku u ovom ratu, koja će ih mnogo koštati”.
priredio: Vlado Vurušić
Knjiga 'Dokumenti RSK - Bljesak i Oluja', u izdanju Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata, u suradnji s Jutarnjim listom naći će se u prodaji na svim kioscima od petka 31. srpnja. Knjiga ima 528 stranica, a prodavat će se po cijeni od 69,90 kn