CIJENE SIROVINA

Kreće nikad neizvjesnija proljetna sjetva: Pandemija, inflacija, rat, poremećaji na tržištu...

Ogromni poremećaji na tržištu su se posljedično prelili na sve gospodarske sektore...
 Vlado Kos/Cropix

Ovih dana na slavonskim će poljima početi nikada neizvjesnija proljetna sjetva. Još uvijek prisutan utjecaj pandemije, inflatorni pritisci te rat u Ukrajini doveli su do ogromnih poremećaja na tržištu, koji su se posljedično prelili na sve gospodarske sektore. Cijene sirovina otišle su u nebo. Plin je, primjerice, poskupio za više od deset puta, a to je izazvalo i lančani rast drugih proizvoda, pa tako i mineralnih gnojiva, sjemena...

Što očekivati od ovogodišnje proljetne sjetve pokušali su u Osijeku u na konferenciji za medije u organizaciji HGK Županijske komore Osijek odgovoriti ljudi iz nekih od naših najvažnijih tvrtki iz sektora poljoprivrede kao i samoga Ministarstva poljoprivrede, a konačni zaključak je da nas čeka iznimno neizvjesna sjetva, koja će biti protkana s ozbiljnim problemima, uz sasvim sigurno i konačne skuplje cijene hrane. No, isto tako, i da mali poljoprivrednici, unatoč svim tim problemima, ne bi trebali biti na gubitku.

- Pratimo cijene, povećane izdatke po pitanju inputa u proizvodnji i reagiramo definiranjem dodatnih potpora. Prošle godine bio je program za stočare vrijedan 170 milijuna kuna, a ovih dana je Vlada odobrila 200 milijuna kuna potpore sa mogućnošću povećanja za nabavu osnovnih inputa s naglaskom na mineralna gnojiva za proljetnu sjetvu. Za to uskoro ide javni poziv. Na razini prvih 10 hektara potpora će biti 450 kn/ha, a dodatnih 10 hektara još 250 kn/ha. Nedavno smo otvorili natječaj za povećanje i opremanje skladišnih kapaciteta u iznosu od 250 milijuna kuna s ciljem što više žitarica i uljarica zadržimo u hrvatskim skladištima – rekao je Tugomir Majdak, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, koji smatra da će planirana sjetva bit će na razini prošlogodišnje i na vrijeme, unatoč problemima u dobavi.

Očekuje se da će pod kukuruzom biti zasijano oko 300.000 hektara te preko 40.000 hektara suncokreta, odnosno preko 80.000 hektara soje te šećerne repe na razini 11.000 hektara. Kad je riječ o sjemenu, njega, prema riječima Gorana Jukića, voditelja Centra za sjemenarstvo i rasadničarstvo HAPIH-a ima 75.600 tona, što je 3.000 više nego prošle godine. Pri tome kukuruza ima 4.500-5.000 tona što je 50 posto hrvatskih potreba, ječma ima taman koliko treba, a soja i 3.000 tona više, pa će biti i za izvoz. No, svima je cijena viša.

- Povećanje cijene kreće se od 2,7 do 15 posto ovisno o biljnoj vrsti. No, domaće selekcijske kuće imaju znatno niže cijene od uvoznog sjemena, pa se primjerice soja kreće oko 8,50 kuna, dok uvozna stoji 12,50 kuna. Domaći kukuruz je 30-35 eura, a uvozni od 55-60 eura. Sjemena ima i ne očekujemo probleme, a unatoč problemima u Ukrajini ne očekujemo probleme sa uvozom sjemena kukuruza, jer su se javile kuće koja ga imaju – poručio je Jukić.

No, Damir Leko, direktor prodaje Petrokemije iznio je neke prilično zabrinjavajuće informacije. S obzirom da je cijena plina na burzama 7. ožujka došla na razinu od 250 eura/mWh, a prije godinu dana ta je cijena bila 20 eura, posljedično je došlo do poskupljenja cijene mineralnih gnojiva. I što se dogodilo? Kupci su ih prestali kupovati, a Petrokemija je shodno tome djelomično zaustavila proizvodnju.

- Kupci su, na žalost, potpuno prestali kupovati UREU, a značajno je smanjen interes za ostalim mineralnim gnojivima. Cijena plina od 200 eura je cijena UREE od 1.750 eura, odnosno 13.000 kuna, plin od 250 eura je 2.150 cijena UREE. U takvim uvjetima kada je plin deset puta skuplji, a poljoprivrednici prestaju kupovati gnojiva, odlučili smo na siguran način zaustaviti proizvodnju, jer svaki radni dan u tim okolnostima dovodi do enormnih gubitaka. Petrokemija nema problema s osiguranjem ugovorenih količina plina te ispunjava sve svoje obveze prema kupcima, dobavljačima i zaposlenicima, a u narednom razdoblju slijedi nam niz mjera i akcija za optimiziranje proizvodnje uz istovremeno zadovoljavanje odgovarajućih potreba prioritetnih tržišta. Sukladno navedenom planski smo krenuli u zaustavljanje proizvodnje amonijaka i UREE uz zadržavanje u normalnom režimu rada ostalih linija gnojiva popu KAN-a, NPK... Nova proizvodnja ovisit će o prethodno navedenim utjecajima iz okruženja. Gnojiva za sada ima dovoljno u odnosu na potražnju – rekao je Leko, potvrdivši da nas čeka neizvjesna sjetva.

Doduše, veliki proizvođači, organizatori proizvodnje i njihovi kooperanti su se na vrijeme opskrbili gnojivom dok mu je cijena bila niža, ali dobar dio malih poljoprivrednika, koji povijesno kalkuliraju i čekaju s kupovinom gnojiva pred samu sjetvu nadajući se nižim cijenama to nije učinio i sada će biti primorani u sjetvu ući s nikakvim ili vrlo malim količinama gnojiva, a što bi moglo utjecati i na kvalitetu i količinu njohove proizvodnje. Ipak, Relja Kovačić, izvršni direktor sektora kooperacije i trgovanja tvrtke Žito smatra da ni mali proizvođači neće biti na gubitku s obzirom na aktualne cijene žitarica te potpore države.

- Dosta njih se gnojivom opskrbilo krajem prošle godine, a neki će možda ići u određenu redukciju gnojiva, no mislim da im se to neće toliko obiti o glavu i da neće imati puno manje prinose, pogotovo kad je riječ o suncokretu i soji – kazao je Kovačić, čija tvrtka u srijedu počinje sa sjetvom šećerne repe na 2.200 hektara.

- Bit će neizvjesno. Od toga da u zemlji nedostaje vlage, da imamo probleme sa dobavom određenih hibrida, kasne i određena zaštitna sredstva... No, sjetva nas raduje, jer je pokazan veći interes za sjetvom suncokreta što nam kao hrvatskoj tvornici ulja ide u prilog i zainteresirani smo za otkup svih proizvedenih količina suncokreta u Hrvatskoj – rekao je Kovačić, dok je najveći optimist bio Ivan Pirić, voditelj kooperacije tvrtke Granolio.

- Želio bih ovu priču zaključiti u malo optimističnijem tonu. Mi smo kao organizator proizvodnje, bez obzira na evidentno poremećene dobavne lance, uspjeli nabaviti repromaterijal za većinu naših proizvođača. Također, mineralno gnojivo smo u suradnji sa kooperantima isporučili prije početka rata u Ukrajini i izbjegli zadnji rast cijene od nekih 50-60 posto unazad 20 dana. Što će biti ne usudim se prognozirati, jer na to ne možemo utjecati, ali znam da ćemo od naših proizvođača otkupiti sve što proizvedu – poručio je Pirić.

Prošlogodišnja sjetva

Kad je riječ o prošloj jesenskoj sjetvi, u Hrvatskoj je zasijano nešto više površina u odnosu na godinu prije. Prema Majdakovim rijećima riječ je o 6 posto više oranica pod žitaricama, a same pšenice oko 10 posto više.

- Pod pšenicom je oko 160.000 hektara, što prati i stabilna površina pod ječmom, dok je ona pod uljanom repicom nešto pala. No, vjerujem da će se to okrenuti prema pozitivi sljedeće jeseni. U prošloj godini Hrvatska je proizvela 2.2 milijuna tona kukuruza i 970.000 tona pšenice, kojih na zalihama ima dovoljno do nove žetve – rekao je Majdak.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. ožujak 2022 15:01