StoryEditor
PREGOVORI

KREĆU RAZGOVORI SINDIKATA I VLADE OKO SMANJENJA PLAĆA Na stolu je i lipanjska povišica osnovice, a za učitelje i koeficijenti izboreni u štrajku

 
Krešimir Sever, Mladen Novosel, Vilim Ribić
 Dragan Matic / CROPIX

Vlada idući tjedan planira još jednu sjednicu Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV), u kojem sjede predstavnici sindikalnih središnjica, Hrvatske udruge poslodavaca i ministri, kako bi otvorila pitanje rezanja plaća u državnom i javnom sektoru, nakon što je u četvrtak u Banskim dvorima održan neformalni sastanak na kojemu nije bilo konkretnih razgovora o rezovima.

No, Vlada ionako pregovore o osnovici u državnoj i javnoj službi ne može započinjati sa sindikalnim središnjicama, nego s reprezentativnim sindikatima koji su potpisnici kolektivnih ugovora.

U situaciji kada je gospodarstvo teško nastradalo zbog epidemije koronavirusa i kada će država za tri mjeseca ostati bez 75 milijardi kuna u proračunu, u Banskim dvorima očekuju razgovor i dogovor sa sindikatima oko smanjenja plaće te umanjenja ostalih materijalnih prava i naknada, poput uskrsnica i regresa.

Dužnosničke plaće

Sasvim je sigurno da će na stolu biti i lipanjska povišica osnovice, a za učitelje i nastavnike još i koeficijenti koji su dogovoreni i potpisani nakon štrajka u prosvjeti. Koliko bi se plaće mogle rezati, to još nitko ne zna, niti želi o tome spekulirati, na stolu još nema prijedloga, no realno je da će se pregovarati o smanjenju osnovice za barem 10 do možda 20 posto.

Pritom i sindikati i poslodavci u HUP-u, ali i Vlada imaju zajednički stav da rezovi ne bi trebali zahvatiti one u javnim i državnim službama koji su na prvoj crti obrane od koronavirusa, poput zdravstvenih djelatnika ili onih koji sada pojačano rade. Rezovi bi također trebali zahvatiti i lokalnu samoupravu (negdje se već krenulo u rezanja), dužnosničke plaće, ali i državne tvrtke.

- Razmatraju se sve opcije. U četvrtak smo imali neformalni sastanak i nisu se spominjale konkretne ponude i rezovi. Razgovaralo se načelno slijedom naše želje i poruke koju je premijer htio poslati da teret krize moramo svi solidarno iznijeti. Vlada ne želi ništa jednostrano donositi, nego želimo postići dogovor i zajedno predstaviti rješenje - kaže sugovornik iz Vlade.

Na sastanku je, kako doznajemo, ministar financija Zdravko Marić iznio razmjere krize koju će podnijeti državni proračun i gospodarstvo, a sindikati su, kažu nam sugovornici, svjesni toga, ali je njihov stav, kaže nam predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever, da sve može biti na stolu jedino “ako dalje ne ide”, no načelno smatraju da rezanje plaća ne bi pridonijelo izlasku iz krize, nego bi dodatno usporilo potrošnju i utjecalo na još veći pad BDP-a.

- Dogovor je da se poslije Uskrsa ponovno nađemo kako bi se konkretizirale mjere. Svi ćemo se morati nečega odreći, takve su okolnosti i čini mi se da su i sindikati toga svjesni. Premijer je apelirao da i sindikati među svojim članstvom osvijeste važnost što šireg konsenzusa i da postignemo sporazum, a situacija je takva da su potrebni brzi potezi - kaže sugovornik iz Banskih dvora.

Mjere i projekcije

Na pitanje hoće li i dužnosničke plaće biti na stolu, odgovara da će se svi solidarizirati te napominje kako su se članovi Vlade već odrekli plaće za ožujak u korist stradalih u potresu.

Sever, pak, kaže kako se pričalo o mjerama i projekcijama krize te da su sindikati zastupali tezu kako je nelogično da se sva sredstva velikim poslodavcima daju nepovratno, da bi se država trebala upisati u imovinu i poslije tražiti povrat toga prije isplate dobiti.

Njegov je dojam da je Vlada htjela “ispipati” kako dišu sindikalni čelnici oko mogućih uskrata nekih prava u državnim i javnim službama, da se to moglo iščitati između redaka, iako nitko to konkretno nije spominjao.

- Jedan dio privatnog sektora u djelatnostima turizma i ugostiteljstva se dogovorio sa sindikatima oko suspenzije dijela prava iz kolektivnog ugovora i bilo bi dobro da i Vlada tako funkcionira i da o kolektivnim ugovorima pregovora sa sindikatima koji su ih potpisali, a ne s nama i HUP-om.

Načelno, možemo govoriti o krizi i sučeliti stavove, sve može biti na stolu ako dalje ne ide, ali je pogrešno podgrijavanje teze o državnom sektoru koji je zaštićen i privatnom koji je stradao, to stvara tenzije u društvu - smatra Sever.

Iva Šušković, predsjednica Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika, kaže kako su oni spremni na socijalni dijalog, ali ih još nitko nije zvao.

- Nemamo konkretne prijedloge pa zato niti ne možemo zauzeti stav. Spremni smo na pregovore i naravno da će o tome biti obaviješteno članstvo. Ovako je prerano govoriti o bilo čemu na što bismo mi eventualno pristali. Neslužbene najave o rezovima i odluka Vlade gdje su se najavili rezovi samo dodatno ulijevaju nesigurnost i strah među ljude - kaže Šušković.

Davor Majetić, glavni direktor HUP-a, smatra kako više nije riječ o solidarnosti javnog sektora s privatnim, nego o nužnosti rezanja plaća jer će prihodi proračuna biti znatno smanjeni, ali pritom izdvaja službe koje sada pojačano rade u krizi.

Prilagodba

- Ovisno o tome koliko će kriza trajati, toliko će se i država morati prilagođavati. Tek slijede pregovori o tome, a tu nisu samo plaće, nego i najavljena povišica, dodaci i materijalna prava, o tome tek treba razgovarati. Treba nam jedinstvo da svi zajedno djelujemo na izlasku iz krize. Jer, pitanje je što će biti nakon 1. lipnja, moramo se pripremiti za najgore, a nadati se najboljem - ističe Majetić.

Već je za polovicu radne snage u Hrvatskoj zatražen minimalac u više od 70.000 poslodavaca,. - Ključ je sačuvati radna mjesta, a mi nastojimo osigurati da što veći broj tvrtki i dalje radi. Treba nam jedinstvo da zajedno djelujemo - kaže Majetić.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. lipanj 2020 08:48