ZAGREB - Početak 2009. godine. Ispitivanje svjedoka u sudskoj istrazi. Istražni sudac upozorava svjedoka da nije dužan odgovoriti na pojedina pitanja ako bi time “sebe ili bliskog srodnika izvrgnuo kaznenom progonu...”
Svjedok u određenom trenutku izbjegava odgovoriti na pitanje. Nikome ništa. Ne želi iznositi dokaze protiv samog sebe, pa tako ni protiv već okrivljenih osoba. Ako se nije radilo o optužbi za zločinačku organizaciju i mogućnosti dobivanja statusa pokajnika, svjedok je zapravo imao dvije mogućnosti: govoriti i sam sebe odvesti u zatvor ili šutjeti, ograničiti istragu i proći bez ikakvih posljedica.
Uskočki predmeti
Druga polovica 2009. godine. Zamjenik ravnatelja USKOK-a ispituje svjedoka u tzv. uskočkoj istrazi. Svjedoka se ponovno upozorava da nije dužan odgovoriti na pojedina pitanja ako bi time seebe ili biskog rođaka izvrgnuo kaznenom progonu. Svjedok izbjegava odgovoriti na pitanje. Prema odredbama novog Zakona o kaznenom postupku koji se od početka srpnja prošle godine primjenjuje u predmetima USKOK-a (u ostalima će se primjenjivati od 1. rujna 2011.), tužiteljstvo ima na raspolaganju novi mehanizam. Simulirana situacija:
Tužitelj: Ako odgovorite na to pitanje, nećemo pokrenuti postupak protiv vas.
Svjedok: U redu, ali kako mi to možete jamčiti.
Tužitelj: Dobit ćete pisanu i ovjerenu izjavu da se protiv vas ne može pokrenuti kazneni progon za kazneno djelo na koje se odnosi vaša izjava.
Svjedok: Dogovoreno!
Ispitani svjedok može, nakon dobivene izjave svojevrsnog oprosta, slobodno reći da je kršio zakon, da je davao mito, zloupotrebljavao položaj, prodavao drogu i slično bez straha da će za to ikada odgovarati. Uvjet je, što je ključno, da njegovo svjedočenje posluži za dokazivanje da su druge osobe počinile teže kazneno djelo, za koje je zapriječena kazna od najmanje deset godina zatvora.
Nezakonita djela
Ukratko, tužiteljstvo svjedoku može doslovce oprostiti što je napravio nešto nezakonito ako je spreman razotkriti još veći kriminal. Svjedok može odgovarati jedino ako se ispostavi da je nekoga lažno teretio.
Uz institut krunskog svjedoka i sklapanje sporazuma s procesuiranim osobama (nagodba koja podrazumijeva kompletno priznanje i manju kaznu), tužiteljstvo je mogućnošću “oprosta” u novom ZKP-u dobilo i značajnu polugu uz pomoć koje ima mogućnost ne samo učvrstiti postojeće dokaze, već i širiti istragu, bilo u odnosu na počinitelje ili druga kaznena djela.
Krupni kriminal
Vrijeme će pokazati mogu li “oprosnice” zaživjeti i u praksi te pridonijeti razotkrivanju u Hrvatskoj očito čvrsto ustoličenog krupnog kriminala.
Može ga se goniti zbog laganja
U 1. stavku članka 286 navodi se kako tijelo koje vodi postupak mora upozoriti svjedoka da nije obvezan odgovarati na pojedina pitanja “ako je vjerojatno da bi time izložio sebe ili bliskog rođaka kaznenom progonu, teškoj sramoti ili znatnoj materijalnoj šteti”.
Novina dolazi u stavku 2 koji predviđa mogućnost da državni odvjetnik svjedoku, koji iz navedenih razloga uskrati odgovor na pitanja, ponudi svojevrsni imunitet u zamjenu za kompletno svjedočenje.
Državni odvjetnik može dati izjavu o oprostu “ako je odgovor na određena pitanja važan za dokazivanje težeg kaznenog djela druge osobe za koje je propisana kazna zatvora u trajanju od deset ili više godina. Svjedok može prije davanja izjave državnog odvjetnika ... radi zaštite svojih prava i interesa imati savjetnika iz reda odvjetnika.”(stavak 3)
U posljednjem stavku ovoga članka ZKP-a navedeno je da izjava državnog odvjetnika mora biti pisana i ovjerena pečatom i potpisom višeg državnog odvjetnika. Državni odvjetnik tu izjavu mora uručiti svjedoku. Protiv svjedoka koji dobije takvu izjavu državnog odvjetnika “ne može se poduzeti kazneni progon za kazneno djelo na koje se odnosi izjava”.
Međutim, radi sprječavanja zloupotrebe zakonom je predviđeno da se svjedoka može progoniti za kazneno djelo davanja lažnog iskaza.