Ustavni sud usvojio je ustavnu tužbu bivšeg aktivista udruge Iskorak, jednog od organizatora zagrebačkog Gay Pridea, Viktora Zahtile i njegova partnera Gorana Koletića. Prema odluci Ustavnog suda, Zahtili i Koletiću povrijeđena su ustavna prava jer nadležna državna tijela nisu na odgovarajući način odgovorila na homofobno nasilje prema njima, koje je bilo motivirano njihovom seksualnom orijentacijom.
Sukus je odluke Ustavnog suda da prekršajna kazna, koju je dobilo troje napadača na Zahtilu i Koletića, nije prepreka da nadležna tijela protiv nasilnika pokrenu i kazneni postupak zbog kaznenog djela zločina iz mržnje počinjenog nasilničkim ponašanjem i nanošenja tjelesne ozljede.
Napad blizu kolodvora
Događaj koji je povod ovoj odluci Ustavnog suda zbio se 7. svibnja 2016. oko 23.15 sati na ulici nedaleko od zagrebačkog Glavnog kolodvora. Troje mladih - djevojka i dvojica mladića koji su hodali desetak metara ispred Zahtile i njegova partnera Koletića - vidjevši ih zagrljene kako izmjenjuju nježnosti, počeli su se okretati prema njima te ih obasipati uvredama i prijetnjama: "Pederčine, "odvratni ste", "kako vas nije sram", "zaklat ćemo vas, pederčine", "ubit ćemo vas". Potom su zastali i fizički nasrnuli na njih. Fizički nasrtaj počela je djevojka koja je udarala Zahtilu šakama po glavi i licu nakon čega su joj se pridružila i ostala dvojica mladića.
Oborili su Zahtilu na tlo i udarali ga nogama po tijelu i glavi. Koletić ih je počeo razdvajati nakon čega su i njega napali šakama te ga udarili nogom u prsni koš. Nasilnici su se zaustavili tek kad je naišao automobil čiji vozač im je doviknuo da se maknu s kolnika, a uskoro je stigla i policija. Zahtilu i Koletića je Hitna pomoć prevezla u bolnicu gdje su im utvrđene lakše ozljede, a napadači su uhićeni odmah nakon ponoći i privedeni na policiju gdje su priznali napad.
Policija je djelo okvalificirala tek kao remećenje javnog reda i mira i već sljedeći dan, 8. svibnja, Prekršajni sud je troje nasilnika osudio za prekršaj remećenja javnog reda i mira, izrekavši im uvjetne zatvorske kazne od mjesec dana s rokom kušnje od jedne godine. Napadači su isti dan pušteni na slobodu.
Zločin iz mržnje
Žrtve napada, Zahtila i Koletić, nisu bile obaviještene o vođenju prekršajnog postupka, a čim su za njega doznali, 9. svibnja tražili su obustavu prekršajnog postupka jer su protiv počinitelja namjeravali podnijeti kaznenu prijavu. Dva dana poslije žrtve su Općinskom državnom odvjetništvu (ODO) u Zagrebu protiv napadača podnijele kaznenu prijavu zbog zločina iz mržnje, i to kaznenog djela nasilničkog ponašanja.
Međutim, ODO Zagreb je za osam mjeseci odbacio kaznenu prijavu Zahtile i Koletića s obrazloženjem da su napadači za taj napad već prekršajno osuđeni, što je, prema mišljenju ODO-a, okolnost koja isključuje kazneni progon počinitelja. Pozvali su se na presudu Europskog suda za ljudska prava Maresti protiv Hrvatske, prema kojoj nitko za isto djelo ne može biti dva puta suđen - i prekršajno i kazneno (načelo "ne bis in idem").
Zahtila i Koletić zatim su preuzeli privatni kazneni progon, ali i to bez uspjeha - sudac istrage Županijskog suda u Zagrebu 4. listopada 2017. odbio je zahtjev i, kao i ODO Zagreb, pozvao se na presudu Maresti protiv Hrvatske.
Na to su se rješenje žalili, ali im je zagrebački Županijski sud 15. lipnja 2018. odbio žalbu. Na kraju su podnijeli ustavnu tužbu zbog izostanka odgovarajućeg odgovora nadležnih tijela na homofobno nasilje i nakon četiri i pol godine Ustavni sud tužbu je prihvatio. Sud je istaknuo da su tijela progona u slučaju Zahtile i Koletića sasvim pogrešno primijenila načelo "ne bis in idem".