Već od sljedeće godine izdvajanja za drugi mirovinski stup mogla bi se povećati za 0,5 posto, pa bismo za drugi stup izdvajali 5,5 posto umjesto sadašnjih 5 posto iz bruto plaće. Možda već i godinu kasnije, izdvajanja za drugi stup mogla bi porasti za dodatnih 0,5 posto, na 6 posto bruto plaće.
Neka su to od razmišljanja u Vladinim krugovima, u kojima grčevito traže način izlaska iz slijepe ulice u koju bismo mogli upasti već 2019. godine, kada se ukine dodatak na mirovine od 27 posto, ali i model osiguranja održivosti mirovinskog sustava u uvjetima izrazito nepovoljnih demografskih kretanja.
Podsjetimo, u 2019. godini u mirovinu će otići prvi “dvostupni” umirovljenici, oni čija će se mirovina sastojati iz “državnog”, prvog mirovinskog stupa, te “privatnog”, drugog stupa, a njima se, sukladno postojećim propisima, ne bi trebao isplaćivati dodatak na mirovinu od 27 posto. Vlada je takvo rješenje najavila i u nedavno usvojenom Programu konvergencije, koji su Banski dvori uputili u Bruxelles.
Iako se, prema Vladinim računicama, radi o razmjerno malom broju ljudi koji bi 2019. trebali otići u takvu “dvostupnu” mirovinu, u Banskim su dvorima svjesni da on nije zanemariv.
- U Planu konvergencije stoji da od 2019. više neće biti tog dodatka na mirovinu, ali uvjeravam vas da ni jedna osoba u idućem razdoblju neće biti zakinuta. Ministarstvo ima godinu i pol da pronađe zakonsko rješenje za to i mi ćemo to napraviti - rekao je jučer Tomislav Ćorić, ministar rada i mirovinskog sustava.
Različiti izračuni
Istaknuo je da mnogo toga ovisi o iznosima koje osobe koje odlaze u mirovinu uplaćuju u drugi stup, kao i o kapitalizaciji te štednje za stare dane. Drugim riječima, on smatra da mnogima neće biti ni potreban dodatak od 27 posto da bi se smanjio jaz između mirovina koje primaju oni koji u mirovinu odlaze po sadašnjem i onih koji bi u mirovinu trebali ići po budućem sustavu, nego bi taj iznos u konačnici mogao biti manji. Sve, naime, ovisi o iznosima plaće koju imaju budući umirovljenici, kao i o tome na koji se način ti iznosi sada kapitaliziraju.
U krugovima mirovinaca pozitivno gledaju na mogućnost da se već od sljedeće godine povećaju izdvajanja za drugi mirovinski stup te podsjećaju da su i predizborne najave iz redova HDZ-a govorile o tome. Naši sugovornici iz fondovske industrije ističu kako se sada u drugi mirovinski stup u prosjeku izdvaja oko 300 kuna, pa bi se tim izmjenama osiguralo da prosječan osiguranik u drugi stup izdvaja do 30 kuna više. Radi se, dakle, o razmjerno malim iznosima, ali dovoljnima da mirovinski fondovi povećaju ulaganja, a time i bolje kapitaliziraju mirovinsku štednju te “poprave” buduće mirovine.
- To bi bio odličan potez, prije svega s aspekta budućih umirovljenika, iako svi ističemo da bi ulaganja u drugi stup s vremenom trebalo povećati na devet do 10 posto bruto plaće. Ovdje moram naglasiti da povećanje izdvajanja za drugi stup u načelu ništa ne bi značilo za one koji će u mirovinu otići 2019. ili idućih godina, te će Vlada za njih, kako bi se izbjegla diskriminacija u odnosu na sadašnje umirovljenike, morati naći rješenje u vidu nekog dodatka, koji može i ne mora iznositi 27 posto. No, značit će puno za mlađe generacije jer će im omogućiti veće mirovine iz drugog stupa - kaže jedan od čelnih ljudi fondovske industrije.
U ovom je trenutku otvoreno i pitanje što će se, ako Vlada odluči povećati izdvajanja za drugi mirovinski stup, događati s izdvajanjima za prvi stup, na koja sada odlazi 15 posto bruto plaće. Naime, logičan potez bio bi smanjenje tih izdvajanja. Ipak, u fondovskoj industriji kažu kako su svjesni stanja u javnim financijama i činjenice da za isplatu mirovina iz prvog stupa svake godine nedostaje velik novac, koji se transferira iz proračuna. To znači da bi, u konačnici, izdvajanja za prvi stup do daljnjega, čak i ako dođe do umjerenog povećanja izdvajanja za drugi stup, mogla ostati na 15 posto bruto plaće.
Pitanje troška rada
Uostalom, analize neovisnih analitičara pokazuju da je trošak rada u Hrvatskoj tijekom kriznih godina najviše i smanjen u usporedbi s tranzicijskim zemljama, i to uglavnom kroz proces interne devalvacije. Ako se želi postići održivost mirovinskog sustava i stabilizirati omjer plaća i mirovina, a s vremenom ga i povećati, onda je rješenje potrebno tražiti i u dodatku na mirovine za buduće umirovljenike, i u povećanju izdvajanja za drugi mirovinski stup, ocjenjuje Danijel Nestić iz zagrebačkog Ekonomskog instituta.
Mogućnost povećanja izdvajanja za drugi stup za 0,5 posto u sljedećoj godini, te za još toliko u 2019. ili u nekoj narednoj godini smatra korakom u dobrom smjeru, ali upozorava da se kod mirovinskog sustava radi o potezima koji rezultate daju tek na duge staze. Drugim riječima, oni koji će u mirovinu 2019. ili čak godinama kasnije, od većih izdvajanja za drugi stup neće imati puno koristi. Njima bi stoga država trebala osigurati dodatak na mirovinu proporcionalno uplatama u prvi mirovinski stup. Štoviše, dodaje, to bi pravo trebalo priznati kao trajno svim umirovljenicima. Naravno, ovisno o iznosu njihovih uplata u prvi stup.
- Teško je reći bi li povećanje izdvajanja za drugi stup za 0,5 posto i potom za još toliko bilo premalo, no svakako bi bio dobar korak u pravcu postizanja dugoročne održivosti mirovinskog sustava. No, puno se može napraviti i boljim upravljanjem prvim stupom, posebno invalidskim mirovinama - kaže Nestić.
Osjetljiv trenutak
I Silvano Hrelja, predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika (HSU), smatra da bi pravo na dodatak na mirovinu trebalo priznati i novim umirovljenicima, onima koji će u mirovinu otići 2019. godine ili kasnije. No, HSU, poručuje Hrelja, u ovom trenutku ne bi podržao povećanje izdvajanja za drugi mirovinski stup: zeleno svjetlo tome dao bi tek u budućnosti.
- Za tako nešto sada je pogrešan tajming. Poteze vezane uz mirovinski sustav potrebno je dobro pripremiti i upoznati građane s njim. Zato je za tako nešto bolje pričekati neki drugi, povoljniji trenutak - smatra Hrelja.
Dodaje kako povećanje izdataka za drugi mirovinski stup ne bi smjelo ići na uštrb prvoga stupa. Hrvatska, napominje Hrelja, ionako ima jednu od najnižih stopa izdvajanja za mirovine u Europi. Dodaje i kako bi poslodavci trebali više razmišljati o svojim sadašnjim zaposlenicima, budućim umirovljenicima.
Simulacija mirovine s dodatkom od 27 posto i bez njega za ženu koja je cijeli svoj radni vijek (36 i pol godina) zarađivala prosječnu plaću:
- 2845 kuna (ako mirovina uključuje i dodatak)
- 2331 kuna (bez dodatka)
- 514 kuna razlike
Broj nezaposlenih pao ispod 200.000
Hrvatska je dužna isplatiti zaostatke pripadnicima HVO-a temeljem ugovora koji je sklopila s BiH i odluka koje je lani donijela Vlada Tihomira Oreškovića, a realizacija je, kako je početkom travnja izvijestio HZMO, krenula prije mjesec dana, ponovno je objasnio ministar rada i mirovinskog sustava.
Ćorić se jučer pohvalio i kako Hrvatska prvi put od 1990. ima manje od 200.000 nezaposlenih.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), na burzi je prijavljeno 195.918 nezaposlenih. U odnosu na travanj 2016., zaposlenih je više za 26.000, a u odnosu na travanj 2015. za čak 53.000. Posebno veseli, istakao je Ćorić, što porastao broj zaposlenih u prerađivačkoj industriji, i to za oko 5500, dok se broj zaposlenih u javnoj upravi smanjio za oko 5000. (A.M.)