Teško je dati jednoznačnu ocjenu odnosa između Katoličke crkve i aktualne Milanovićeve Vlade. Oko nekih su se pitanja u proteklih šest mjeseci od dolaska nove Vlade Banski dvori i Kaptol lako i bez buke složili, dok je Zakon o medicinski pomognutoj oplodnji prvo pitanje na kojem bi moglo doći do nepomirljivog razilaženja.
Riječ je, dakle, o vrlo dinamičnom odnosu, koji prije svega ovisi o vrsti problema koji je na dnevnom redu - rekao nam je jedan od iskusnih dugogodišnjih SDP-ovaca iz saborskih klupa.
Iako smo proteklih dana svjedočili nizu zanimljivih promjena u odnosima između Vlade i Kaptola, poput odsutnosti članova Vlade s mise za Dan državnosti i micanja svećenika s otvaranja javnih objekata, Zakon o medicinski pomognutoj oplodnji prvi je slučaj zbog kojeg bi se Milanovićeva Vlada mogla konfrontirati s Kaptolom.
Bez sukoba
A konfrontaciju s utjecajnom Katoličkom crkvom premijer je, očito svjestan da njegovu Vladu u kriznim vremenima čekaju brojni izazovi na koje će morati trošiti energiju, dosad uspijevao izbjeći. Odmah na početku mandata, kad je PDV podignut na 25 posto, kad su troškovi života porasli, a ovogodišnji su proračunski rashodi smanjeni, jasno je poručio - dok sam ja premijer, tih 250 milijuna kuna ići će iz proračuna Crkvi.
Uz to, Milanović je, kako neslužbeno doznajemo iz vrha SDP-a, u proteklih pola godine uspostavio frekventnu i korektnu komunikaciju sa zagrebačkim nadbiskupom, kardinalom Josipom Bozanićem.
Dva puta tjedno
Iako pri Vladi postoji Komisija za vjerske odnose, kojom u ovom mandatu predsjedava ministar pravosuđa Orsat Miljenić, glavna komunikacija između Vlade i Katoličke crkve odvija se, kako nam je potvrdio jedan visoki izvor iz vrha SDP-a, u neposrednom kontaktu premijera Zorana Milanovića s kardinalom Josipom Bozanićem.
Izvor iz vrha SDP-a, naime, tvrdi da Milanović i Bozanić telefonski komuniciraju razmjerno često, katkad i dva puta tjedno. U tim je kontaktima, doznajemo, dogovorena i Milanovićeva odluka da predstavnici njegove Vlade neće prisustvovati misi za domovinu u Markovoj crkvi na Dan državnosti. Na tu Milanovićevu odluku kardinal Bozanić je, tvrdi naš izvor, reagirao iznenađujuće blagonaklono.
Da se izostanak članova Vlade iz Markove crkve 25. lipnja nije dogodio bez prethodnog dogovora s nadbiskupom Bozanićem, pokazuje i činjenica da se uvodničar Glasa Koncila i službeni prezenter stajališta Zagrebačke biskupije Ivan Miklenić u svojim komentarima ni riječju nije nije dotakao Vladina nedolaska na misu za domovinu, što bi bilo gotovo nezamislivo bez Bozanićeva blagoslova tome nedolasku.
Vjernik i nevjernik
Bez komentara iz redova Katoličke crkve prošla je i Milanovićeva odluka da ukine crkveni blagoslov javnih objekata.
Iz Vlade tijekom vikenda ni na koji način nisu željeli komentirati najavljene poruke laičkih katoličkih udruga o raspisivanju referenduma o Zakonu o umjetnoj oplodnji, niti odgovoriti na naše pitanje kako vide dosadašnje šestomjesečne odnose Vlade i Katoličke crkve.
Otvoreniji u rezimiranju šestomjesečnih odnosa između Katoličke crkve i aktualne Vlade bili su predstavnici Crkve. Dubrovački biskup Mate Uzinić misli da su neki slučajevi navodnog sukoba između Crkve i državnog vrha “prenapuhani”.
- Za mene je situacija jasna - ako netko nije vjernik i ne želi doći na misu, to mu ne treba posebno zamjeriti. Dolaziti na misu samo zbog protokola nema previše smisla, tako da se tu započela nepotrebna rasprava. Što se blagoslova javnih objekata tiče, čini mi se da se i tu puno puta radilo samo o protokolarnom činu.
Privatna stvar
Razmišljalo se u stilu ‘dovedimo svećenika na otvaranje’, a da to nije imalo dubljeg vjerskog značenja. Oni koji žele svećenika na otvaranju objekta iz iskrenih vjerničkih poriva, i dalje mogu to napraviti. Osobno, u tim slučajevima ne vidim neku tragediju, niti smatram da su oni znakovi pogoršanja odnosa između Crkve i Vlade - kaže biskup Mate Uzinić.
Zagrebački teolog prof. Adalbert Rebić kaže da prema njegovu saznanju “nema posebnih naznaka napetosti između Crkve i Vlade, osim spora oko Zakona o MPO-u”.
- Postoji, doduše, neka čudna klima u Banskim dvorima koja odražava stanovitu bahatost prema narodu i prema Crkvi. Višekratno isticanje ateističkog svjetonazora sa strane premijera i nekih drugih u Vladi iritira javnost. Vjera ili nevjera jednog premijera njegova je privatna stvar i ne treba je isticati. Nije opravdano time ispričavati izostanak s mise za Dan državnosti jer tamo premijer ne dolazi u svoje vlastito ime, nego kao čelnik Vlade koja zastupa izvanredno velik broj građana vjernika. Važniji je općeniti način komuniciranja s predstavnicima Crkve. Mislim da na nj ne treba imati neke posebne zamjerke. Tek trebalo bi više povjerenja jednih prema drugima između predstavnika civilne i predstavnika crkvene vlasti - smatra Rebić.
Ugovor s Vatikanom
Biskup Uzinić, član Komisije HBK za odnose s državom, ipak kaže kako očito između Crkve i vlasti postoje neki problemi koje treba raspraviti, ali da treba pričekati inicijativu za intenzivnije započinjanje tog dijaloga. Biskupska komisija koje je član sastala se s Komisijom za odnose s vjerskim zajednicima Vlade RH krajem travnja i tada je glavna tema bio Ugovor Svete Stolice i RH, za koji je Vlada potvrdila da ga zasad neće revidirati.
- To znači da premijer dobro poznaje značenje i važnost međunarodnih zakona. No, i njegova Vlada, kao i Crkva, svjesna je da će se kad-tad neka pitanja iz tih ugovora preispitati - rekao je Rebić.