Nedjeljom i blagdanima neće biti dopušten rad trgovinama, osim kioscima, pekarnicama, trgovinama kruhom i pekarskim proizvodima i trgovinama na benzinskim postajama – rekao je danas na konferenciji za medije šef Nacionalnog stožera civilne zaštite i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.
Ova Božinovićeva najava otvorila je niz pitanja, te aktualizirala HDZ-ovu namjeru ograničenja rada nedjeljom, koju je Vlada htjela uvesti u ovoj, izbornoj godine, a zanimljivo je da stiže sada kada se spominje da bi parlamentarni izbori mogli biti već početkom srpnja. Tada je HDZ imao podršku od strane pojedinih sindikata, Crkve i njoj bliskim udrugama, dok su joj se s druge strane usprotivile stranke vladajuće koalicije poput HNS-a i HSLS-a.
Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak za Jutarnji pojašnjava da su se na ovu odluku odlučili budući da su produžili radno vrijeme svih trgovina do 21 sat, a kako bi ipak smanjili mobilnost ljudi dok traje pandemija, zabranili su rad svim trgovinama nedjeljom i blagdanima. To znači da će sve trgovine nedjeljom biti zatvorene do daljnjega, dok se ne procijeni da popuštanje mjera nije utjecalo na epidemiološku situaciju u državi, a bit će otvoreni samo kiosci, benzinske crpke, pekarnice i trgovine s kruhom i pekarskim proizvodima (to se, primjerice, odnosi na kioske koji dobavljaju kruh od pekara i onda ga prodaju, ne na trgovine s prehranom).
- Kada smo razgovarali o produženju radnog vremena, bila je intencija da ljudi mogu nakon radnog vremena otići u kupnju do 21 sat, ali smo istodobno htjeli malo smanjiti mobilnost da se ljudi ne kreću previše, jer je mobilnost jedan od glavnih načina širenja virusa – pojašnjava Capak.
Napominje da je zasad tako, što ne znači da se kroz neko vrijeme neće dopustiti i rad nedjeljom i blagdanima, a odluka stupa na snagu od ponedjeljka.
- Svaku ćemo mjeru evaluirati i to se sve može brzo promijeniti ako situacija bude dobra. Sada imamo relativno dobru epidemiološku situaciju, zdravstveni sustav je dobro organiziran i popuštanje mora biti u fazama, polako i promišljeno da ne moramo vraćati restriktivne mjere. Ako bi se situacija poboljšala, nema razloga da se ponovno ne vratii rad nedjeljom – pojašnjava Capak.
U doba krize zbog pandemije koronavirusa trgovine s prehranom, one koje prodaju higijenske potrepštine, ljekarne, trgovine s poljoprivrednim i stočarskim proizvodima, te pet centri, mogli su cijelo vrijeme raditi do 17 sati i nedjeljom, a sada će se svim trgovinama koje se počinju otvarati u ponedjeljak produžiti radno vrijeme koje je bilo i prije krize, odnosno do 21 sat, one koje će raditi više od 10 sati morat će raditi dvokratno zbog jednosatne pauze za dezinfekciju, ali će im se zabraniti rad nedjeljom i blagdanom. To bi značilo da nedjeljom neće moći raditi trgovački centri, male trgovine prehranom, šoping-centri, saloni s namještajem i autosaloni, trgovine s elektroničkom opremom, kućanskim i higijenskim potrepštinama...
Capak: 'Naša procjena je da je prokuženost deset puta manja od one u New Yorku'
Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak u Dnevniku Nove TV komentirao je kako će izgledati nastava u školama te kazao da je odluka o tome tko će i kada ići u školu odluka resornog ministarstva i Vlade.
- Epidemiološka struka je zadužena da da okvir u kojem je moguće to raditi, a da se prijenos koronavirusne infekcije smanji na minimalnu mjeru.
Napravit ćemo mjere početkom sljedećeg tjedna jer sad smo radili mjere za prvu fazu koja stupa na snagu 27.4., a preko vikenda i ponedjeljak utorak radit ćemo mjere za drugu fazu.
Pri promišljanju kako bi se djeca mogla vratiti u školu moramo imati na umu nekoliko činjenica, a to je da djeca manje obolijevaju, da imaju slabije simptome bolesti i da vrlo često prebole bolest asimptomatski i da vrlo često kod nas u istoj kući pod istim krovom žive tri različite generacije, a mi moramo štiti stariju .
Donijeli smo posebne mjere za osjetljive osobe i moramo i tu činjenicu imati u vidu. Resorno ministarstvo razmišlja o tome i povratak u škole će biti dobrovoljan. Mislim da se tu radi o manjim skupinama djece.
Primam brojne mailove i pozive građana, ne mogu se svrstati ni na jednu i drugu stranu. Potreban je maksimalan oprez.
Što se tiče vrtića to su manja djeca, svi koji imaju mogućnost da rade od kuće mogu zadržati djecu kod kuće. Preporuka je poslodavcima da gdje god je moguće da se organizira rad od kuće i većina roditelja može čuvati djecu kod kuće, makar jedan roditelj - kazao je Capak.
A što ako poslodavac odluči vratiti radnike na posao?
- Mi smo to dali kao preporuku. Nije to obaveza. Mi epidemiolozi nemamo mehanizam nadzora i kontrole niti mehanizama represije.
Očekujemo korektnost poslodavaca da se koliko god je to moguće organizira rad od kuće. Postoje brojna svjedočanstva da je rad od kuće dobar i da naši radnici itekako mogu biti učinkoviti pri radu od kuće - kazao je Capak.
Komentirao je i mise koje će se početi održavati od 2. svibnja.
- Mi smo prije 20.3., prije nego što so donijeli mjere napravili preporuku o odvijanju vjerskih obreda u crkvama koje vrijede i za sve druge konfesije gdje smo promišljali na način kako je to napravljeno u Italiji.
Imali su puno jaču epidemiju, pa je crkva propisala takve mjere. Rukovodili smo se time, možda smo dali neki naš dodatak, nadamo se da ćemo to raditi pod istim uvjetima koji vrijede za sve - socijalno distanciranje i higijena i određeni broj ljudi u zatvorenom prostoru.
Preporuku ćemo obraditi preko vikenda i iskomunicirati to s Biskupskom konferencijom - kazao je.
Objasnio je i kako je došlo do odluke da trgovine ne rade nedjeljom i je li to bile epidemiološka ili politička odluka.
- Ne želim ulaziti u političke ili ekonomske implikacije te odluke. Odluku je donio Krizni stožer civilne zaštite. Mi smo epidemiolozi tu da dajemo epidemiološki okvir.
Ne odlučujemo tome koja će se mjera i kada donijeti, o tome odručuje Vlada RH, resorni ministri i Krizni stožer. To je odluka kriznog stožera, ali smo mi epidemiolozi sudjelovali u diskusijama.
Promišljali smo na način da bi bilo dobro da bude samo jedna smjena, da bude što manje ljudi na ulicama, da ih što manje putuje javnim prijevozom.
Da su trgovine radile do 17 sati pokazalo se da ljudi koji rade do 17 ili 16 sati se ne mogu opskrbiti, zato je odlučeno da se radno vrijeme produži. Napravili smo pauzu između smjena za dezinfekciju.
Ta mjera povisuje mobilnost. Bit će više ljudi na ulicama zato smo tražili protutežu gdje da smanjimo tu mobilnost. Jedan od bitnih elemenata je faznost, postupnost i oprez.
Moramo negdje drugdje tu mobilnost smanjiti i zato je bio prijedlog da se nedjeljom ne radi, a subotom rad do 17 sati i radnim danom od 7 do 21 sat - kazao je Capak.
Komentirao je i istraživanje iz New Yorka prema kojem je utvrđeno da više od 20 posto stanovnika ima antitijela.
- Oni imaju 145 tisuća oboljelih i 16300 mrtvih što ej daleko manji broj od 20 posto stanovnika što pokazuje da je daleko veći broj ljudi prebolio COVID infekciju nego što je to registrirano.
Za jedan grad kao što je New York nije čudno da su se tako brzo u kratko vrijeme u tako velikom broju ljudi prokužio, ali 20 posto je puno premalo za stvaranje kolektivnog imuniteta - kazao je.
Tvrdi i da prema procjenama epidemiologa i rezultatima koje imaju da je prokuženost u Hrvatskoj puno manja.
- Mi planiramo početi serološke studije sljedećeg tjedna, čekamo da nam dođu reagencije iz Njemačke, rezultate ćemo komunicirati. Naša procjena je da je prokuženost deset puta manja od one u New Yorku - kazao je Capak.