Vlada je na jučerašnjoj sjednici i službeno potvrdila sporazume o povećanju osnovica za izračun plaća za sve javne službenike i namještenike za ukupno 6,12 posto (dva plus dva plus dva posto) tijekom 2020. te je potvrdila sporazume postignute nakon mukotrpnih pregovora sa sindikatima školstva i visokog obrazovanja.
Premijer Andrej Plenković na početku Vladine sjednice izrazio je veliko zadovoljstvo što je u utorak okončan štrajk u školama, nakon što je Vlada uspjela postići dogovor s obrazovnim sindikatima. Nakon sjednice, Vlada je s obrazovnim sindikatima potpisala sporazume o rastu osnovice, koeficijenata i dodataka. Od četiri obrazovnih sindikata koji su o koeficijentima pregovarali s Vladom, sporazum nije potpisao samo čelnik Preporoda Željko Stipić, koji je jedini od sindikalnih lidera sporazum s Vladom dao na referendum svim članovima, a koji su većinom od 62 posto glasova odbili taj sporazum.
Užarena atmosfera
Iako je nedvojbeno da plaće u resoru idu gore, atmosfera post festum nikad većeg sindikalnog štrajka u povijesti moderne Hrvatske, koji je trajao 36 radnih dana, nije ni blizu smirivanja. Užarili su se odnosi unutar sindikata školstva, nastavničkih grupa i sindikata, nenastavnog osoblja prema nekima od čelnika školskih sindikata, prema Vladi, razmjenjuje se paljba riječima “izdaja”, “prodaja”. Prosvjetari koji su se vratili u školske klupe podijeljeni su oko toga je li ostvareni rezultat dobar ili ne.
Podsjetimo, nastavnicima, učiteljima, profesorima, stručnim suradnicima, poput pedagoga, psihologa, defektologa u školama, Vlada je zajamčila traženi rast koeficijenata od 6,11 posto. On će se ostvariti tijekom tri etape: od 1. prosinca ove godine rast će za tri posto, još jedan posto od 1. lipnja sljedeće godine te još dva posto od 1. siječnja 2021.
Prema istoj vremenskoj dinamici i uredbom, ali za čak devet posto, rast će koeficijenti tajnicima i voditeljima računovodstva u školama, a nenastavnom osoblju (spremačicama, kuhari(ca)ma, domarima, vozačima, portirima) rast plaće zajamčen je kroz dodatke Granskom kolektivnom ugovoru (GKU), što je regulirano sporazumom.
I tu je nastala prva veća pukotina - društvene mreže i javni prostor zasuti su kritikama nenastavnog osoblja na račun sindikata koji su vodili pregovore, a kojima poručuju da se zbog toga jer im je rast plaća osiguran kroz dodatke, a ne koeficijente kao učiteljima - za što su se borili uz bok njima tijekom cijelog štrajka - osjećaju izdanima i poniženima.
- Kao predsjednik sindikata naravno da osjećam frustraciju, nezadovoljstvo i gnjev i s razlogom se pitam zašto smo još jedanput izigrani? - kaže Mario Jakša, predsjednik Sindikata administrativnog i tehničkog osoblja (ATOS), koji zastupa oko 15.000 tih zaposlenika u školama.
Rast koeficijenata
- Zašto su sindikati obrazovanja odbili dodatak kad se on nudio za nastavno osoblje, a misle da je dobar za spremačice, domare, kuharice? Oni su od početka štrajka govorili da se bore za rast koeficijenata od 6,11 posto svima u sustavu, a taj cilj sada nije ostvaren. Nenastavno osoblje spremno je za novi štrajk, vidjet ćemo kakav će kaos nastati ako spremačice ne budu čistile školu dva, tri ili više dana ili ako kuhari(ce) provedu bijeli štrajk, jer ne smiju djeci uskratiti hranu, ali mogu raditi sporije - najavljuje Jakša.
- Zbog toga što će dobiti dodatak spremačicama će povišica na mjesečnoj razini biti 40-ak kuna manja nego što bi imale kad bi im rastao koeficijent. To se možda ne čini puno, ali za nekoga tko ima plaću od 3100 ili 3200 kuna, na godišnjoj razini to znači puno - kaže Jakša. Dodatne tenzije moglo bi izazvati i rješenje prema kojemu će tajnicima i računovođama s VSS-om i VŠS-om plaće rasti na temelju povećanja koeficijenata i to za čak devet posto, a onima sa SSS-om povećanje je osigurano na temelju dodatka, ali ne od devet posto, nego 6,11, što znači da će povećanje plaće biti manje - upozorava Jakša.
Čelnici školskih sindikata koji su prihvatili sporazum s Vladom - Sanja Šprem, predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja, te Branimir Mihalinec, predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama - ostali su jučer dosljedni u tvrdnjama kako je štrajkom izboren najbolji mogući ishod i ostvaren postavljeni cilj.
10 ispisnica
- Nikoga nismo izdali, naprotiv, od prvog dana jednako smo se borili za učitelje, tete spremačice, tajnike, računovođe. Uzmemo li u obzir da će svim zaposlenima u javnim i državnim službama od sljedeće godine osnovica rasti za 6,12 posto, pa tako i obrazovanju, i uz sve ovo što smo izborili samo za obrazovanje, možemo reći da će za 13 mjeseci svim zaposlenicima u školstvu plaće ukupno porasti za 12,23 posto, što uključuje i nenastavno osoblje, a tajnicima i računovođama s VSS-om i VŠS-om za 15,23 posto. Je li to malo? - pita Šprem. Kaže da je u posljednja tri dana samo deset članova zatražilo ispisnice iz SHU, a tijekom štrajka učlanilo se tisuću novih članova, te da u sindikat nije stigao nikakav zahtjev za njezinu smjenom.
Činjenicu da su u štrajku i za nenastavno osoblje tražili povišicu koeficijenta od 6,11 posto, a ne kroz dodatke, Mihalinec je opravdao “pregovaračkom taktikom” te još jednom poručio da je jedini kompromis prema Vladi bio taj što su pristali na rast koeficijenta u tri koraka.
- Ljude bismo izdali da nismo postigli ništa, a ne ovako. Nenastavnom osoblju osigurali smo rast od 6,11 posto kroz dodatke koji su dio kolektivnog ugovora i nitko u to ne smije dirati - kaže Mihalinec.
Za tajnike sa SSS-om povišica od 6,11%, a one s VSS-om - 9%
Prema podacima Sindikata administrativno-tehničkog osoblja, u sustavu osnovnoga školstva 557 tajnika ima VSS, 382 VŠS, a 33 SSS, a u srednjim školama VSS ima njih 353, VŠS 108, a SSS samo njih pet.
Voditelja računovodstva u osnovnim školama s VSS-om je 372, s VŠS-om 254, a s SSS-om 316. U srednjim školama je 228 računovođa s VSS-om, 110 s VŠS-om, a 118 sa SSS-om.
Svi oni sa srednjom stručnom spremom, uključujući i administrativne referente, dobit će povećanje kroz dodatak od 6,11 posto, a ovi s VŠS-om i VSS-om kroz rast koeficijenata od devet posto.
U sindikatima kažu da su za visokoobrazovane tajnike i računovođe u štrajku inače tražili veći rast koeficijenata od 6,11 posto jer su s obzirom na stručnu spremu puno više zaostajali za ostalim javnim službenicima.
Plenković: Hitno ću pozvati Vrdoljaka da vidim je li to šala
Nakon što je šef HNS-a Ivan Vrdoljak “oprao” predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović zbog njezine izjave o Milanu Bandiću, poručivši da bi joj “umjesto nošenja kolača Bandiću u zatvor bilo bolje da kolače donese u jednu od hrvatskih škola, da se na licu mjesta upozna s reformskim procesima pa da pred studentima ubuduće govori pune i točne informacije”, šefa HNS-a “oprao” je šef vladajuće koalicije Andrej Plenković.
Predsjednik Vlade i HDZ-a rekao je kako će Vrdoljaka hitno pozvati na razgovor da, kako je poručio, vidi je li se šef HNS-a “samo šalio”. Toj oštroj poruci premijera svome mlađem koalicijskom partneru prethodilo je novinarsko pitanje je li zbog Vrdoljakovih teških riječi na račun predsjednice Grabar-Kitarović na pomolu smjena HNS-ove ministrice znanosti i obrazovanja Blaženke Divjak.
Najnoviji “fajt” HDZ-a i HNS-a počeo je nakon što je predsjednica u srijedu tijekom posjeta varaždinskom Sveučilištu Sjever (dakle, jednoj od glavnih utvrda HNS-a) izrazila žaljenje zbog rezultata PISA 2018., prema kojima su hrvatski učenici ispod prosjeka zemalja OECD-a.
- Rezultati tih istraživanja pokazuju da naš obrazovni sustav, umjesto da ide naprijed, nažalost ide unatrag. Ne možemo nikako biti zadovoljni tim rezultatima. Nažalost, mislim da je to jedan od dokaza da ova reforma obrazovanja, o kojoj toliko pričamo, ne donosi rezultate i da moramo žustrije krenuti - rekla je Grabar-Kitarović.
U svom odgovoru ministrica Divjak je predsjednicu de facto optužila za javno širenje lažnih vijesti.
“U javnom prostoru ponovno se iznose neprovjerene i netočne informacije, ovoga puta o rezultatima PISA-e i njihovoj vezi s kurikularnom reformom. Čak se i predsjednica RH zabunila”, napisala je Divjak na Facebooku.
A onda je sve dosolio šef HNS-a koji je Grabar-Kitarović prozvao neznalicom.
“Hrvatska zna, ali predsjednica očito ne zna! PISA istraživanje provedeno je prije ulaska kurikularne reforme u škole i predsjednica koja bi trebala voditi brigu o budućnosti zemlje to mora znati”, poručio je putem Facebooka Ivan Vrdoljak.