HRVATSKI PROJEKTI

Kulturi isplaćeno samo 42 milijuna od 4,7 milijardi, a Ministarstvu zdravstva 0 kuna

Zagreb nije prijavio nijedan projekt u vodoopskrbi iako je mogao prijaviti oštećenja cijevi što pucaju od potresa

Obnovi Banskih dvora namijenjeno je 155 milijuna kuna

 Damjan Tadić/Cropix

Europska je komisija, kako je Jutarnji objavio, poslala Vladi dopis u kojemu im jasno piše da su rokovi za isplatu sredstava iz Fonda solidarnosti Europske unije 18 mjeseci od dana primanja sredstava, iako su se u Banskim dvorima nadali da će moći produljiti taj rok, o čemu je i premijer Andrej Plenković nedavno govorio.

To znači da Hrvatska ima rok do 17. lipnja kako bi potrošila 5,1 milijardu kuna, a do danas smo isplatili samo 119 milijuna kuna, odnosno mizernih 2,3 posto, pa je jasno da ćemo morati vratiti dio od tih milijardi Fondu.

Do danas su resorna tijela raspisala 14 poziva za projekte i zaprimila čak 545 prijava vrijednih golemih 11,9 milijardi kuna, a sklopljeno je 316 ugovora vrijednih 8,4 milijarde kuna.

Najviše je projekata u domeni Ministarstva kulture i medija, čak 205 koji su vrijedni 4,7 milijardi kuna, dok su ugovorena 154 projekta od 3,7 milijardi kuna. Istodobno su isplaćena samo 42 milijuna kuna.

Za mjere zaštite kulturne baštine bilo je alocirano 870 milijuna kuna, ali potrebe su četiri puta veće pa će se sada neka sredstva morati preraspodijeliti.

Za katedralu 200 mil.

Gradu Zagrebu je, primjerice, alocirano više od 2,2 milijarde kuna, ali tvrde da imaju projekata tek za milijardu kuna, pa se sada traži da se sredstva prebace ili Ministarstvu kulture ili Ministarstvu zdravstva za obnovu kulturnih i zdravstvenih objekata.

Kada se pogledaju podaci do kojih smo došli, Grad Zagreb je dosad prijavio samo oko 100 projekata vrijednih 764 milijuna kuna, najviše u području obrazovanja, 664 milijuna kuna, a u području prijevoza 100 milijuna kuna. U području vodoopskrbe i odvodnje nema niti jedan prijavljeni projekt, iako neki stručnjaci tvrde da su mogli prijaviti oštećenja vodovodnih cijevi koje su počele učestalo pucati baš nakon potresa. Iznos isplaćenih sredstava je samo 20 milijuna kuna.

Najveći pojedinačni projekti konstrukcijske obnove u kulturi vezani su uz zagrebačku katedralu i Muzej Mimaru. Mimara će dobiti 194,9 milijuna kuna, a katedrala gotovo isti iznos. Crkva je najveći pojedinačni dobitnik kada se gledaju ukupno ugovorena sredstva u području kulturne baštine.

Tako će se za sanaciju crkvi i drugih vjerskih objekata izdvojiti čak 1,2 milijarde kuna, odnosno trećina svih ugovorenih projekata. Oko 800 milijuna kuna namijenjeno je za državne objekte, poput Vlade, Sabora i zgrada kojima upravljaju ministarstva. Ostatak otpada na kulturne objekte. Zagrebačke kulturne ustanove, primjerice, dobit će više od 400 milijuna kuna.

Prema visini prijavljenih projekata drugo na listi je Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Njima je za obnovu fakulteta i znanstvenih instituta (škole i vrtići su na lokalnoj razini) stiglo 78 prijava vrijednih 3,2 milijarde kuna, dok su sklopljeni ugovori za 54 projekta u vrijednosti od 2,3 milijarde kuna. Istodobno je isplaćeno samo 3,6 milijuna kuna, a za obnovu fakulteta iz Fonda su alocirana 953 milijuna kuna.

Popravak bolnica

Najviše novca trebao bi dobiti Medicinski fakultet, i to čak 377,3 milijuna kuna, zatim Arhitektonski, Građevinski i Geodetski fakultet s 203,2 milijuna kuna, FSB će dobiti gotovo 200 milijuna kuna, a više do 100 milijuna kuna dobit će i FER, PMF, Rektorat i mnogi drugi.

Ministarstvo zdravstva zaprimilo je 60 prijava vrijednih tri milijarde kuna, potpisali su 37 ugovora vrijednih dvije milijarde kuna, a isplaćeno je - nula kuna. Inače, za njih je alocirano nešto više od milijardu kuna.

KBC Zagreb trebao bi dobiti najviše sredstava, i to više od 800 milijuna kuna za cjelovitu obnovu glavne zgrade, 251 milijun kuna vrijedan je projekt obnove KB-a Merkur, a sa 140 milijuna kuna obnavljat će se i zgrade Klinike za očne bolesti i Klinike za kožne i spolne bolesti u Vinogradskoj.

Obnova zgrade Vlade simbol neefikasnosti

U domenu obnove kulturnih ustanova spadaju i Banski dvori koji će se cjelovito obnavljati za 155 milijuna kuna, dok će iz Fonda za konstrukcijsku obnovu nakon potresa dobiti 61 milijun kuna.

Koliko je taj proces zahtjevan i koliko iziskuje vremena, kojeg Hrvatska ima sve manje, najbolje govori i činjenica da je tijekom natječaja za zgradu Vlade stigla žalba na dokumentaciju, što po zakonu znači obustavu cijelog postupka.

Doduše, žalba je ekspresno riješena, ali po tome se može zaključiti kako i druge, neke i zahtjevnije objekte, čeka isti scenarij i kako je do sredine lipnja nemoguće potrošiti iznos koji nam je na raspolaganju.

To znači da ćemo 11,9 milijardi kuna morati tražiti iz drugih izvora EU, odnosno kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti. A to znači manje novca za neke druge, razvojne projekte.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
12. svibanj 2022 22:36