Groblja i krematoriji su komunalna infrastruktura, propisao je Zakon o komunalnom gospodarstvu, no ona nije svugdje evidentirana kao takva u katastru. Grad Dubrovnik namjerava provesti taj zakon, no zapelo je već na središnjem groblju Boninovo i tumačenju na što točno polaže pravo vlasnik posljednjeg počivališta, piše Slobodna Dalmacija.
Lokalna vlast naručila je izradu geodetskog elaborata kako bi se, poput ostale takve infrastrukture koja nije evidentirana u katastru ili nije utvrđeno njezino stvarno stanje prije nego što je spomenuti zakon stupio na snagu 2018. godine, proveo postupak i u konačnici upisali se u zemljišne knjige.
'Ne postoje vlasnici grobnica'
Boninovo je trebalo biti prvo od dubrovačkih groblja u postupku, ali da bi se proglasilo komunalnom infrastrukturom i proveo upis statusa javnog dobra u općoj uporabi u zemljišne knjige, trebala je odluka Gradskog vijeća. No, predlagatelj nije dobio podršku ni svojih koalicijskih partnera, pa je prijedlog povučen s dnevnog reda kako bi se vijećnici i javnost bolje informirali što time gradska uprava namjerava i na koji bi način odluka utjecala na sadašnje stanje vlasništva grobnica.
Pročelnik gradskog Upravnog odjela za komunalne djelatnosti i mjesnu samoupravu Zlatko Uršić gradskim je vijećnicima na sjednici proteklog tjedna rekao kako "ne postoje vlasnici grobnica, postoje samo nositelji prava korištenja nad grobnicama“ i da se u tom smislu proglašenjem groblja komunalnom infrastrukturom ništa ne mijenja. Kako je pitanje vlasništva osjetljiva tema, prijedlog je privremeno povučen.
Vrtoglaca cifra
Prodaja groba na Boninovu vrlo se rijetko oglašava, pa je teško iznositi njihovu prodajnu vrijednost. Još prije tri godine oglašavala se prodaja grobnog mjesta za 60 tisuća eura. Što se tu, zapravo, prodaje i što kupac za taj novac dobije?
- Radi se o vlasništvu prava korištenja. Tako je to bilo prije 30 godina, tako je danas i bit će ubuduće, ništa se nije promijenilo - odgovara direktor gradskog poduzeća Boninovo Marijan Dadić.
Prva etapa izgradnje groblja Dubac pri samom je kraju, a druga je spremna i čeka rješavanje pitanja financiranja. Ta će se druga faza dijelom financirati iz proračuna Grada Dubrovnika i Općine Župa dubrovačka, a s obzirom na financijsku krizu izazvanu pandemijom, u tijeku su pregovori o kreditu kod banaka, dok će same grobnice financirati građani. Kad se osigura kredit, moći će se krenuti s pozivima građanima koji su iskazali interes za kupnju grobnih mjesta. Đuro Lonza, direktor groblja Dubac, objašnjava to sporno pitanje vlasništva i proglašenje groblja komunalnom infrastrukturom.
- Nema tu ništa sporno. Razumijem ljude, osobito one koji imaju stare grobove i čije su obitelji same kopale grobnice, međutim, zakon je jasan, groblja su u vlasništvu jedinica lokalne samouprave. U našem slučaju je to Općina Župa dubrovačka. Kad krenemo s donošenjem rješenja o dodjeli grobnog mjesta, korisnik će na trajno korištenje dobiti ono što je ispod zemlje. Pojedinac je vlasnik samo onog dijela nad zemljom: igle, ploče i spomenika. Ne postoji vlasništvo groba u smislu da je netko vlasnik rupe i da nju može uknjižiti u zemljišnim knjigama. Dakle, kad netko sutra poželi prodati grobnicu, predmet kupoprodaje bit će igle, ploča i spomenik, na što se plaća porez prometa nekretninama, a ono što je ispod zemlje ponovno je predmet nekog novog rješenja - objašnjava Lonza.
Uprava groblja nakon takve kupoprodaje grobnice mora donijeti rješenje o dodjeli grobnog mjesta na trajno korištenje na ime novog vlasnika. I Lonza uvjerava kako se proglašenjem groblja komunalnom infrastrukturom u tom dijelu ništa ne mijenja, piše Slobodna Dalmacija.