Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa otvorilo je jučer predmet o ministru uprave Lovri Kuščeviću temeljem neanonimne prijave. Povjerenstvo je krenulo u provjeru imovinske kartice ministra Kuščevića koji je preksinoć u dnevnik Nove TV donio svoju, kako je rekao, prvu imovinsku karticu iz 2009.
Samo pregledom imovinskih kartica ministra Kuščevića od 2009. godine do danas vidljivo je da u njima ima dosta nedorečenosti, pa i rupa. Primjerice, od toga da ministar pozajmicu od 120 tisuća eura nije nigdje niti spomenuo, a vidljiva je u zemljišnim knjigama, pa do toga da u kartici navodi kako njegova nekretnina vrijedi upola manje od iznosa za koji ju je upravo te godine prodao.
Ušteđevina
Nigdje ne navodi ni za koliko je, primjerice, 2013. godine prodao poslovni prostor, niti gdje je tih 2,197 milijuna kuna završilo jer ne spominje to kao ušteđevinu. Zanimljivo je kako je svoju kuću s okućnicom, koju je, kako je izjavio, sagradio 2008., u kartici iz 2009. procijenio na 7 mil. kuna, a u kartici iz 2018. tvrdi da njezina vrijednost iznosi zapravo milijun kuna manje - 6 milijuna kuna. Druga njegova kuća u karticama se sve do 2018. godine spominje kao “gospodarski objekt”, ali te 2018. godine u kartici se spominje “kuća s okućnicom”, navedena kvadratura je ista - 60 kvadrata, no zanimljivo je da je njezina procijenjena vrijednost u kartici ostala ista - 200.000 kuna. Međutim, to je manji problem. U kartici iz 2009. godine, naime, Kuščević spominje da je vlasnik tvrtke Kuščević d.o.o. sa sjedištem u Nerežišćima te procjenjuje njezinu nominalnu vrijednost na tri milijuna kuna.
Te godine ne spominje da tvrtka, čiji je vlasnik, posjeduje još i poslovni prostor od 328 kvadrata koji se, pak, u njegovoj kartici prvi put pojavljuje godinu dana poslije, 2010., kada ga je očito otkupio od vlastite tvrtke prije nego što se našla na “listi srama” i otišla u stečaj, a vjerovnici se, prema pisanju portala Telegram, nisu imali iz čega naplatiti. Taj poslovni prostor, naime, kupio je još 2005. godine po cijeni od 210 tisuća eura, i to kreditnim zaduženjem čija je zabilježba vidljiva u zemljišnim knjigama. Kuščević ipak 2010. godine u karticu unosi izmjenu na način da navodi kako je prodao tvrtku Kuščević d.o.o. te upisuje da je vlasnik “podruma - poslovnog prostora od 350 četvornih metara u Supetru, kojeg procjenjuje na 1,060 milijuna kuna” (iako ga je njegova tvrtka 2005. kupila za 1,5 milijuna kuna, a on će ga 2013. prodati po cijeni od 2,197 milijuna kuna) i tvrdi da ga je stekao zaduženjem kod banke i prodajom imovine.
Udjel u tvrtki
U napomeni u imovinskoj kartici iz 2010. Kuščević navodi: “Predmetni poslovni prostor kupio sam sredstvima od prodaje poslovnog udjela u tvrtki Kuščević d.o.o.”.
Međutim, nigdje u imovinskoj kartici Kuščević nije naveo za koliko je otkupio taj prostor od svoje tvrtke, kao ni za koliko je prodao udjele u tvrtki. Na tom poslovnom prostoru ostala je do 2014. godine zabilježba o kreditu u iznosu od 210 tisuća eura kojim je kupljen, što je ministar ipak naveo u imovinskoj kartici. “Kredit Erste banke 850 tisuća kuna, godina zaduženja 2010., rok vraćanja 5 godina.”
Prodao bratu
Zanimljivo je i da je tvrtku Kuščević d.o.o. prodao bratu, ona se nedugo nakon te prodaje našla na tzv. “listi srama”, a u stečaj je otišla 30. studenoga 2012. Na tom poslovnom prostoru u zemljišnim knjigama isto tako je vidljivo da je Kuščević u travnju 2012. uzeo pozajmicu od 120 tisuća eura od A. Ž., ali u imovinskoj kartici ispunjenoj u kolovozu 2013. ta pozajmica nije navedena. Brisana je u siječnju 2014. godine. Poslovni prostor prodao je 2013. za 301.000 eura tvrtki Supetrus (Svpetrvs) hoteli, kako je za Jutarnji list rekao predsjednik Uprave te tvrtke Marijan Dužić. Međutim, poslovni prostor spominje se i u imovinskoj kartici tadašnjeg općinskog načelnika, a današnjeg ministra Kuščevića, koju je Povjerenstvo za sprečavanje sukoba interesa zaprimilo 29. kolovoza 2013. iako je poslovni prostor, prema zemljišnim knjigama, tada već bio prodan jer je kupoprodajni ugovor sklopljen 6. kolovoza 2013.