Uslijed strelovitog rasta cijena nekretnina i najma, velikom broju ljudi neizvedivo je osigurati uvjete za stambeno zbrinjavanje zbog čega godinama ostaju podstanari. Statistike su pokazale da u Hrvatskoj 70 do 80 posto ljudi između 18 i 34 godine živi u roditeljskom domu. Osim kupnje vlastite nekretnine i najma stana postoji i treće rješenje, piše Tportal.
Arhitekti Darovan Tušek i Ivan Vadanjel članovi su zadruge Otvorena arhitektura koja je u Križevcima pokrenula pilot-projekt razvoja zadružnog stanovanja u Hrvatskoj. To je model koji su Nizozemska, Španjolska, Njemačka, Švicarska i Austrija već ranije pokrenule s ciljem razvoja projekta koji se temelje na ekonomski održivom te društvenom i ekološki prihvatljivom poslovanju.
- Ovdje se zaobilazi i problem građana koji nisu kreditno sposobni jer stambena zadruga diže kredit. S obzirom na to da je vlasnik stambene zgrade zadruga, a zemljište na kojoj je sagrađena ostaje u vlasništvu i nadzoru jedinice lokalne samouprave, ne postoji mogućnost prodaje stambenog prostora prema tržišnim cijenama, već one ostaju stabilne i onemogućavaju tržišne spekulacije‘, rekao je Tušek za Tportal.
Tim načinom zaobilaze tržište i investitore koji ostvaruju profit pa su stambeni kvadrati pristupačniji i znatno povoljniji. Glavnim prednostima zadrugarstva naveli su: povoljniji stambeni prostor, osoba ne mora biti kreditno sposobna, veća kvaliteta života, stanari uključeni u projektiranje zgrade, cijena najma nije pod utjecajem tržišta i pozitivan utjecaj na ekologiju.
- Prema računicama u našem kontekstu, cijena gradnje bila bi otprilike 20-30 posto niža, a cijena rente bila bi ovisna o financijskom planu svakog specifičnog projekta stambene zadruge, no pratila bi uštede ostvarene pri gradnji, kaže Tušek.
Stambena zadruga svojim članovima omogućuje doživotno pravo najma uz mogućnost nasljednog prava, a iznos najamnine definiran je pravilima zadruge. Zbog osiguranja otplate kredita mora se voditi Fond solidarnosti koji se financira od najma stambenih prostora. U slučaju nemogućnosti plaćanja nekog člana, zbog zdravstvenih razloga, otkaza ili nečeg trećeg, Fond pokriva njegove troškove najma, a član taj iznos bez kamata kasnije mora vratiti u Fond.
Još jedna prednost je velik broj zajedničkih prostorija, poput kuhinje, terase, spremišta, vešeraja, što je povoljnije, ali i ekološki osviješteno. U Hrvatskoj još nije realiziran niti jedan projekt stambene zadruge, no postoji veliki interes među građanima zbog čega je u Križevcima u procesu definiranje finalne lokacije koju će budući stanari dobiti od gradske uprave na dugotrajno korištenje.