Ministar financija Boris Lalovac u ponedjeljak je gostovao kod Dubravka Merlića na N1 televiziji te je između ostalog govorio o donošenju novog proračuna, ali i općenito o ekonomskoj situaciji u državi.
Posebno se osvrnuo na izmjenu poreza na dohodak te izračune prema kojima prosječna hrvatska plaća u Hrvatskoj iznosi oko 5.550 kuna. Rekao je da najveći dio građana, njih 65 posto ima plaću do pet tisuća kuna neto, a svega 4,8 posto njih mjesečno prima preko deset tisuća kuna. "Aritmetička sredina ne pokazuje stvarno stanje. Primjerice, najviša isplaćena plaća u Hrvatskoj je čak 377 tisuća kuna bruto i isplaćena je u svibnju ove godine. Na ljestvici najvećih plaća, samo 20 osoba zajedno prima čak 5,5 milijuna kuna zajedno".
Izmjene poreza na dohodak, tvrdi Lalovac, najviše će na plaći osjetiti građani čije se plaće kreću od 3.500 do 5.000 kuna.
Ministar je rekao da da je spreman otići iz Vlade ukoliko dođe do rebalansa predloženog proračuna ako bi to bilo potrebno da se stvari promijene. Također, kazao je da je objavljivanje listi srama poboljšalo naplatu dugovanja i smanjilo neplaćanje poreza jer se nitko ne voli vidjeti na tim listama. Do sada je naplaćeno 200 milijuna kuna.
Lalovac je priznao da mu je neugodno pred stranim kolegama zato što je Hrvatska jedina europska država u kojoj BDP pada 12. kvartal za redom. Također je najavio da u utorak neće prihvatiti nijedan HDZ-ov amandman na proračun jer im amandmani nisu kvalitetni.
Dodao je da nije za dodatno smanjenje plaća u javnom sektoru jer se prosječne plaće javnih službenika kreću od 4 do 4,5 tisuće kuna tako da je daljnje smanjivanje teško. Nije ni pobornik linearnog smanjenja jer su državni službenici već podnijeli dio tereta, ali pitanje je je li to dovoljno.
Lalovac se dotakao i monetizacije autocesta. Kaže da monetizaciju nije ukalkulirao u proračun jer to nije ozbiljno za takav dokument. "Naš javni dug iznosi 82 posto, a s monetizacijom bi bio 73 posto. Ipak, ne možemo nagaati dok do toga ne dođe", rekao je Lalovac.
Detaljno je objasnio i dugo najavljivani porez na štednju. "Tu smo računali na 350 milijuna kuna i to bi išlo na jedinice lokalne samouprave kojima taj novac treba. U Hrvatskoj štedi oko 10 posto građana i 408 tisuća ljudi ima oko 147 milijardi kuna štednje. Time nisu obuhvaćeni strani državljani".
"Ovi podaci o štednji, plaćama i blokiranima pokazuju veliki nesrazmjer, dvije Hrvatske. Dio hrvatskih građana se redovito vraća u kredite. Zato smo krenuli s otpisom dugova kako bi pomogli najsiromašnijima".
Komentirao je i najave da će ministri potrošiti dodatnih pet milijardi kuna samo u prosincu, ali i otkrio koliki je hrvatski deficit na današnji dan. "Ja se nadam da tog dodatnog trošenja neće doći. Prije se znalo dogoditi da su potrošili i više. Ja upravljam javnim novcem i moja je obveza da građani znaju kako se upravlja novcem. Svim svojim kolegama sam ukazao na tu činjenicu. Hrvatski deficit na današnji dan iznosi 9,8 milijardi kuna, a planiran za ovu godinu je 15,6 milijardi kuna. Svaki ministar ima svoje planove. Ja samo pokušavam ukazati na nelogičnosti i kvalitetnije planiranje. Od 9,8 milijardi je 9,6 milijardi kamata. Želim zajedno s kolegama vidjeti koje su one nužne potrebe", kazao je ministar u emisiji Pressing na N1 televiziji .