Prošle smo godine u ovo doba najavljivali nikad neizvjesniju proljetnu sjetvu na koju je tada, uz još uvijek prisutan utjecaj pandemije i inflatorne pritiske, dodatno negativno utjecao početak rata u Ukrajini, zbog čega su cijene sirovina otišle u nebo.
Godinu dana poslije, unatoč i dalje prisutnim negativnim efektima svjetskih gospodarskih i energetskih kretanja, kao i rata u Ukrajini, sektor poljoprivrede ipak s puno više optimizma ulazi u proljetnu sjetvu koja će ovih dana početi i na slavonskim poljima, a koja čine veliku većinu ukupne poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj.
Osječko-baranjska županija, koja inače ima 200.000 hektara obradivih površina, pokriva više od petine hrvatskih površina pod kukuruzom i sojom, te polovicu površina pod suncokretom i repom, dakle kultura kojima sada slijedi sjetva.
- Ove godine očekujemo da će pod šećernom repom biti zasijano oko 4000 hektara, kukuruz kao i prošle godine oko 55.000 hektara, soja 20.000 te suncokret na 30.000 hektara, izvijestio je Igor Mikulić, iz HGK Županijske komore Osijek, u čijoj je organizaciji održan stručni skup na temu proljetne sjetve 2023. godine na kojem smo doznali kako se na ovogodišnju proljetnu sjetvu gleda puno optimističnije nego što je to bilo u protekle tri godine.
Ukupno se, prema riječima Tugomira Majdaka, državnog tajnika u Ministarstvu poljoprivrede, očekuje ukupna proizvodnja na razini prošle godine.
- Očekujemo zadržavanje kukuruza na 270.000 hektara, povećanje suncokreta kojeg će biti na 50.000-60.000 hektara, zadržavanje soje na 85.000 do 90.000 hektara, u čemu smo inače među vodećim proizvođačima u EU, dok repa pada na 8100 hektara, ali ugovorena je kompenzacijska proizvodnja u Mađarskoj i Sloveniji, kazao je Majdak, dodavši kako je "kompletna situacija sa inflacijom, pandemijom, ratom u Ukrajini rezultirala povećanjem površinama pod ratarskim kulturama."
Majdak je istaknuo i kako je Ministarstvo poljoprivrede u prošlogodišnjem jesenskom paketu na naknadu za izgubljenu dobit zbog suše preusmjerilo ukupan iznos od oko 13 milijuna eura. Isplaćena je trećina, a uskoro slijedi i ostatak. Proljetni paket, pak, bit će inicijalno vrijedan 20-25 milijuna eura, a također iz Mjere 22 bit će isplaćeno preko 30 milijuna eura za proizvođače koji su imali povećane troškove proizvodnje i pad prihoda. Proizvođači na ovu sezonu, dakle, gledaju puno optimističnije.
- Ove godine napokon nemamo problema s isporukom repromaterijala i to nas raduje, rekao je Relja Kovačić, izvršni direktor sektora kooperacije i trgovanja tvrtke Žito.
Dodao je i kako njih, kao vlasnika najveće hrvatske Uljare, dodatno veseli za 20 posto povećani interes za sjetvom suncokreta. Što se tiče soje, tu će biti mali pad, dok kukuruz ostaje na istoj razini kao i prošle godine. Pad proizvodnje bit će i u proizvodnji repe, koja će sa nekih 9500 hektara pasti na, za sada ugovorenih, 8100 hektara.
- Istina, ove godine ugovoreno je 8100 hektara u Hrvatskoj, ali smo dodatne hektare ugovorili u Mađarskoj i Sloveniji. No, važno je reći da je krizno razdoblje cijele europske industrije šećera nakon ukidanja proizvodnih kvota, koje je trajalo 4-5 godina, sada iza nas. Opstali i ostali najbolji i najjači proizvođači i prerađivači, a iako je pad površina evidentan, zadržali smo se na zemljovidu europskih proizvođača šećera, rekao je Miroslav Božić, savjetnik uprave u Hrvatskoj industriji šećera.
Dodao je i kako ih raduje što će Ministarstvo poljoprivrede, na već utvrđenih 4,6 milijuna eura potpora, ove godine imati i dodatni program potpora za proizvođače repe vrijedan oko 1,5 milijuna eura. Oni, pak, svoju cijenu, a bazna cijena repe je 43 eura, podižu za dodatan 3 eura po toni. Inače, prošle je godine prinos repe u Hrvatskoj zbog suše bio 17-18 posto manji, no ove godine nadaju se da takvih problema neće biti.
Problema, kaže Goran Jukić, voditelj Centra za sjemenarstvo i rasadničarstvo, nema ni sa sjemenom.
- Imamo u prosjeku između 70000 i 74000 tona sjemena za hrvatsko tržište. Za šećernu repu je stiglo, većinom i za suncokret, ali uz 10 posto višu cijenu, iako ima i kuća koje imaju istu cijenu. Sjemena soje ima manje zbog prošlogodišnje suše, ali imamo ga dovoljno za hrvatske potrebe. Kukuruza također imamo dovoljno, a domaćeg je od toga 5500 tona. S obzirom da dio završi u izvozu, domaće sjeme pokriva 35-40 posto naših površina, izvijestio je Jukić.
Iako je Majdak rekao da je situacija s cijenama mineralnih gnojiva puno bolja nego jesenas, a pogotovo prošloga proljeća, prema riječima Dubravke Dragišić, direktorica prodaje u Petrokemiji, "sezona će što se tiče mineralnih gnojiva biti netipična s obzirom na visoku razinu cijena prošle godine i krajem prošle godine, kada se nisu radile uobičajene zalihe i pri čemu je na razini Hrvatske ostvareno tek 30 posto uobičajene prodaje za to doba godine."
- U prosincu i siječnju uslijedio je neočekivani pad cijena prirodnog plina, što je potaklo europske proizvođače da pokrenu proizvodnju, a s druge strane izazvalo je dodatan oprez kod krajnjih korisnika i praktički zaustavilo prodaju. Imali smo rekordno nizak siječanj što se tiče prodaje, a proizvodnja je bila na maksimumu. Unazad dva tjedna cijena se stabilizirala, a zaustavio se i strmoglavi pad UREE, koja se trenutno praktički ne proizvodi u Europi i dolazi iz drugih izvora, rekla je Dragišić, potvrdivši kako su u Petrokemiji prošli tjedan pokrenuli proizvodnju NPK, a za ostale formulacije se snabdijevaju od drugih proizvođača gnojiva.
Petrokemija je, kao što je poznato, u fazi preuzimanja od novog vlasnika, a očekivani rok završetka tog procesa je 31. ožujka. Dragišić, pak, uvjerava da će hrvatsko tržište biti opskrbljeno mineralnim gnojivima bez obzira proizvodila se ona u Petrokemiji ili ne.