StoryEditor
SERIJAL: PARKOVI HRVATSKE

Lastovo: melem za ljude kojima je puna kapa stresa

 
 Joško Ponoš / CROPIX

Kristalno čisto more, biološka raznolikost i netaknuta priroda, lokalni običaji, plodna polja i nepregledna morska prostranstva, sve to nudi Park prirode Lastovsko otočje koji je dobio ime po najvećem otoku, Lastovu, najjužnijem naseljenom otoku u Hrvatskoj.

Ukupno 46 otoka, otočića i hridi čini Park prirode Lastovsko otočje.

Lastovo je brdovit otok s pedesetak plodnih polja. Za razliku od ostalih krških, lastovska su puna pijeska i lapora koje je nanosio vjetar. Samo tridesetak posto polja je obrađeno. Otočno stanovništvo je starije dobi pa se većina polja ne obrađuje. Većinu krase brojne lokve na kojima živi čak dvanaest vrsta vretenaca, najbržih letača u svijetu kukaca. Sve je to dovoljan razlog ljubiteljima prirode da dođu u ovu svojevrsnu oazu mira.

Zbog osamljenosti i udaljenosti Lastova, mladi se iseljavaju pa je to danas otok starijih ljudi, no što bi narod rekao, nije svako zlo za zlo. Otok je ostao gotovo netaknut i jedan je od najočuvanijih prostora na Sredozemlju. Prepoznala je to Svjetska organizacija za zaštitu prirode (WWF) i proglasila ga prostorom od posebne važnosti za očuvanje ukupne bioraznolikosti Sredozemlja. Toj tituli uvelike pridonosi i raznovrsnost morskih staništa i svojti. Posebno se ističu koraligenska zajednica te zajednica livada posidonije koje su staništa brojnim svojtama, a po svojim značajkama pružaju velike usluge ekosustava – mrijestilišta riba, stabiliziranje morske podloge, proizvodnja kisika.

Gustim otočnim šumama dominiraju hrast crnika (Quercus ilex) i alepski bor (Pinus halepensis), dvije vrste izuzetne otpornosti na morske utjecaje. Izobilje sunca omogućilo je život za više od 800 biljnih vrsta, među kojima i 20 endemskih, a posebno se ističe 20 vrsta orhideja koje cvjetaju na Lastovu, piše Slobodna Dalmacija.

Joško Ponoš / CROPIX
 

Nema zmija

A Lastovo nije samo bogato endemičnom florom, tu je i veliko bogatstvo faune, u prvom redu ptica. Svojevrsni je to ornitološki raj za brojne ptičje vrste koje ovdje stalno borave ili prelijeću otok na svojim migracijskim putovima. Bogatstvo i raznolikost ptičjih vrsta iznimna su vrijednost parka. Lastovsko je otočje zbog svoje udaljenosti važno odmorište i mjesto hranjenja pticama na njihovu godišnjem putu preko Jadrana do Apeninskog poluotoka i dalje u Afriku.

Do sada je na području cijelog otočja zabilježeno 145 vrsta ptica. Među njima se posebno ističu ptice grabljivice, poput vjetruše (Falco tinnunculus), eleonorinog sokola (Falco eleonorae) i sivog sokola (Falco peregrinus). Na otočićima istočnog dijela Parka gnijezdi se čak 70 posto hrvatske populacije sredozemnog galeba (Larus audouinii), a na otocima i otočićima cijelog arhipelaga gnijezde se i kaukal (Calonectris diomedea) te gregula (Puffinus yelkouan). Zanimljivo je da na Lastovskom otočju nema zmija. Bilježi se samo jednu vrstu zmije, ali ona nije otrovna, pa ljubitelji šetnje u prirodi ili biciklizma neometano mogu šetati pješačkim i biciklističkim stazama dužim od 200 km.

Joško Ponoš / CROPIX
 

Čak sedamdeset posto površine parka čini more. Podmorje je poznato po ljepoti raznovrsnih koralja. Posebno se ljepotom ističu naselja gorgonija (Gerardia savaglia), naselja crvenog koralja (Corallium rubrum) te endemični hvarski koralj (Madracis pharensis). Ihtiolozi će reći da u lastovskom moru obitava oko 150 vrsta riba, a ribari su razumljivo najsretniji kada ulove skupocjenog jastoga. Podmorje Parka bogato je i spužvama, mekušcima, mahovnjacima, bodljikašima, rakovima te mnogim drugim vrstama, pa su karike podmorskog životnog lanca vrlo snažne, dok u lastovskim špiljama obitava čak šesnaest vrsta šišmiša.

- Park prirode Lastovsko otočje u cijelosti obuhvaća kopneni dio katastarske općine Lastovo plus akvatorij otprilike 500 metara od obale. U početku nam je bio problem ulaza u park jer se može ući sa svih strana. Evidenciju posjetitelja sada imamo kroz prodaju ulaznica nautičarima, dok drugi posjetitelji ne plaćaju posebnu ulaznicu pa nisu niti evidentirani - naglašava ravnatelj Parka prirode Miro Marinčić, ističući veliku boiraznolikost otoka Lastova te kulturnu baštinu koja je privlačna domaćim i inozemnim posjetiteljima.

- Cilj nam je razvijati održivi ribolov na otoku. Stoga nastojimo smanjiti izlovljavanje - ističe za Slobodnu Dalmaciju Miro Maričević, ravnatelj Parka prirode Lastovsko otočje.

Uprava Parka prirode Lastovsko otočje će napušteni vojni objekt pokušati oplemeniti različitim sadržajima. Među ostalim, planira se organizirati gledanje tamnog neba što će biti iznimna turistička atrakcija jer je na Lastovu svjetlosno onečišćenje minimalno, otkrio nam je ravnatelj Maričević. U tom posjetiteljskom centru gost će se moći upoznati sa kompletnom turističkom ponudom otoka Lastova.

Otok Lastovo u svom zelenilu skriva brojne crkvice, zavjetne kapelice i druge građevine. Lastovsko otočje ima 46 otočića i isto toliko zavjetnih crkvica. Od ukupno 46 crkvica, kako očuvanih, tako i ruševnih, njih 21 je registrirana kao zaštićeno kulturno dobro. Otočani su ih dali podići svecima da ih prate na životnom putu, zaštite od nedaća i sačuvaju od bolesti. Najstarija crkvica – starokršćanska bazilika u Ublima, potječe iz 6. st., a najstarija očuvana crkvica je ona sv. Luke iz 11. stoljeća. Župna crkva sv. Kuzme i Damjana u Lastovu izgrađena je u 15. stoljeću.

Joško Ponoš / CROPIX
 

Lastovski poklad

Sve je to materijalna baština. A među nematerijalnom baštinom se ističe Lastovski poklad, koji je pod zaštitom UNESCO-a.
Ovaj jedinstveni pokladni je običaj povezan s maurskom opsadom Korčule 1483. godine. Mauri su poslali svog izaslanika na Lastovo. Zadaća poslanika bila je da od otočana ishodi predaju. Lastovci su ga zarobili. To je razljutilo Maure pa su krenuli u napad na Lastovo. No, podiglo se silno nevrijeme i uništilo maursko brodovlje. Lastovci su zarobljenika posjeli na magarca i za porugu ga vodili otokom. Predvečer su razapeli dugačko uže i uhićenika spuštali s uzvisine koja se i danas naziva Pokladareva grža. Od tih davnih vremena Lastovci su ljubomorno čuvali, oplemenjivali i sačuvali običaj Lastovskog poklada prenoseći ga usmenom predajom s koljena na koljeno.

Sve do današnjih dana, svake se godine održava Lastovski poklad u narodu poznatiji kao “culjanje poklada”. Sam događaj se odvija na Pokladni utorak kada maškare kreću u mimohod po otoku. Prije paljenja poklad (izrađena lutka op.a.) na konopu se spušta s vrha brda do dna sela - “culja se”. Poklad se ljulja tri puta uz pucanje bombi koje se nalaze na njemu. Prvi put pukne pet, drugi sedam, a treći put devet bombi.

Zanimljiva otočna priča su i Lastovski fumari (dimnjaci). Svi su različiti, naime ne postoje dva ista fumara. Lastovci su gradeći fumare pokazivali koliko su dobrostojeći i koliko novca imaju. Svaki novi fumar je bio veći i ukrašeniji od prethodnog. Stari Lastovci su se tako natjecali sa susjedima tko će imati veći fumar. Neki su na fumare stavljali i volovske rogove kako bi otjerali uroke od kuće. Smatra se da je najstariji fumar, okružen divljim narančama, u sklopu renesansne kuće obitelji Antica-Biza. Ovi neobični dimnjaci stotinama godina su stvarali jedinstvenu vizuru Lastova, otoka koji pruža odmor za dušu i tijelo.

Skrivena luka

Nalazi se na južnoj strani otoka Lastova. Jedna je od najvećih i najljepših uvala na otoku. Kao što joj ime govori, skrivena je od pogleda s otvorenog mora pružajući zaštitu nautičarima od jakog vjetra i uzburkanog mora. Na sredini južne strane otoka Lastova, na morskom ulazu u uvalu Skrivena luka nalazi se rt Struga na kojem je 1839. izgrađen istoimeni svjetionik. Zbog svoje udaljenost od obale djeluje osamljeno pa se čini kao da uranja u plavetnilo neba i pučine. Svjetionik je smješten na nadmorskoj visini od 90 metara.

Srdele na ražnju

Gastronomija otoka Lastova temelji se na njegovim prirodnim bogatstvima. Tradicijska jela, temeljena na lokalnim namirnicama, posebno na povrću uzgojenom u ekološkim uvjetima plodnih lastovskih polja sve su zastupljeniji dio gastronomske ponude otoka. Ako kušate tikvice, patlidžane, rajčice, krastavce, zelje, krumpir i drugo povrće s lastovskih polja, uvjerit ćete se u nemjerljivu kvalitetu tih namirnica. Od tradicijskih lastovskih jela najpoznatija su srdele na ražnju, slanutak sa slanim srdelama, brodet od ugora, murina na žaru i lastovski deserti skalice, prkle (fritule), kotonjata i arancini. Vrlo cijenjena je i peka od piletine, kozletine i janjetine. Lastovska gastronomija poznata je po bogatoj ponudi riba, rakova i mekušaca, a ne smijemo zaboraviti ni maslinovo ulje te lastovska vina od kojih su najpoznatija Maraština (Rukatac) i Plavac mali.

Bogata ornitofauna

Ekološka mreža Europske unije na području općine Lastovo i Parka prirode Lastovsko otočje obuhvaća područja važna za divlje svojte i stanišne tipove te međunarodno važna područja za ptice.

Iako je Jadran podjednako širok na cijeloj svojoj dužini i preleti ptica idu u širokoj fronti, čini se da postoje i dijelovi na kojima je prelet intenzivniji. Koridor Lastovo-Palagruža-Pelješac, važan je za velika upečatljiva jata ne-pučinskih vrsta ptica koje na selidbi prelijeću Jadran. Naime, podaci ukazuju na to da je ovo područje tzv. usko grlo za prelet nekih vrsta grabljivica i ždralova. Ptice se za preleta koncentriraju na potezu poluotok Gargano (Italija)-Palagruža-Lastovo-Pelješac-Rilić. Tu se, primjerice, sigurno odmara više od 700 škanjaca osaša i više od tisuću ždralova. Prisutne su i različite dobro poznate i široko rasprostranjene obalne ptice: gnjurci, vranci, galebovi, ronci i čigre. Osim navedenih, za ovo područje karakteristične su i pučinske ptice. Za pučinsku pticu iz porodice zovoja, gregulu (Punus yelkouan), sigurno je da se gnijezdi na otočiću Zaklopatici u lastovskom arhipelagu, a ukupna se populacija danas procjenjuje na manje od 100 parova.

Morski čovik

Najpoznatija lastovska špilja je Rača u kojoj su pronađeni tragovi života čovjeka. Geomorfološki je spomenik prirode i bogato arheološko nalazište. Dugačka je 70 metara i impresionira bogatstvom špiljskih struktura, “nakita” i stupova iznimnih oblika. Značajna je i špilja Medjedina u kojoj je ne tako davno živio i “morski čovik”, kako se uobičava zvati sredozemnu medvjedicu (Monachus monachus). Najugroženiji i najrjeđi je to tuljan na svijetu.

 

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. lipanj 2020 08:10