Tragedija u Julijskim Alpama odnijela je živote troje hrvatskih planinara. Nesreća se dogodila na padini planine Tosc, gdje ih je zahvatila lavina izazvana kombinacijom svježeg snijega, toplog tla i jakog vjetra. Slovenska gorska služba spašavanja brzo je reagirala, koristeći helikoptere, GPS signale i pse tragače. Tijela su pronađena pod metar i pol snijega. Ovaj tragičan događaj bio je povod za temu emisije HTV-a Otvoreno.
Kakve sve opasnosti prijete na planinskim vrhovima i što se može poduzeti da se rizici izbjegnu neka su od pitanja o kojima su govorili gosti emisije Otvoreno urednice i voditeljice emisije Zrinke Grancarić: Marko Andrić, pročelnik Hrvatske gorske službe spašavanja; Darko Berljak, predsjednik Hrvatskog planinarskog saveza, Stipe Božić, alpinist i član HGSS-a te Klemen Belhar, potpredsjednik Gorske spasilačke službe Slovenije.
U nesreći kod Vodnikova doma, trojica planinara stradala su kada ih je zahvatila lavina na putu prema Pokljuki. O tragičnom događaju i dvodnevnoj potrazi govorio je Klemen Belhar, potpredsjednik Gorske spasilačke službe Slovenije.
- Oni su krenuli od Vodnikova doma prema Pokljuki. Vraćali su se vjerojatno kući i tamo ih je trojicu pokupila lavina, rekao je Belhar.
Potraga je trajala dva dana i bila je vrlo opsežna. Prvi dan u akciji je sudjelovalo preko 70 spasilaca, a drugog dana oko 50.
- To je vrlo zahtjevan i kompleksan logistički poduhvat koji je, kad je pao mrak, postao veoma opasan. Jučer smo morali privremeno prekinuti akciju i danas ponovo početi s pretragom, objasnio je Belhar.
U popodnevnim satima jučer vrijeme je postalo bolje, a u potragu se uključio i helikopter, što je olakšalo i ubrzalo akciju, naveo je.
- Pronađen je jedan od planinara, a danas su pronađena i ostala dva. Takva akcija je veoma kompleksna, zahtjevna i dugo traje. Teren nije bio jednostavan i morali smo biti vrlo pažljivi. Na kraju je to tragičan slučaj, ali kao akcija, mislim da je bila dosta uspješna, rekao je Belhar.
Berljak opisao zahtjevnost terena i opasnost od svježeg snijega
Predsjednik Hrvatskog planinarskog saveza Darko Berljak opisao je zahtjevnost terena na kojem je došlo do nesreće planinara.
- Meni je jako poznat teren. Prije 51 godine, kada su naši prijatelji spremali na Kavkaz, imali smo zimski logor na Velom polju. Tada smo išli s puno opreme gore, padao je jak snijeg, a u jednom mjestu koje se zove Jurafćeva zgornja vrtača stalno su padale lavine. Pokušali smo zaobići žljebove, ali nismo mogli ići gore te smo čekali da snijeg prestane, ali nije prestao tri dana. Snijeg je bio toliko dubok da se sa skijama propadalo preko koljena, s krpljama do pasa, a oni bez skija morali su krčiti snijeg rukama da bi se mogli vratiti, rekao je Berljak.
Objasnio je koliko je teren opasan.
- Teren je opasan na tom dijelu, pogotovo ako ima puno svježeg snijega. Svježi snijeg s padina klizi gotovo sam od sebe, zbog nagiba i težine, rekao je Berljak.
Komentirao je i vremenske uvjete početkom listopada.
- Bila je nagla promjena vremena, najavljena na vrijeme. Padina ispod Tošca prema domu su otvorene padine s niskim raslinjem ili travom. Taj svježi, rahli snijeg klizi gotovo sam od sebe. Čak i kad ljudi ne prolaze, snijeg klizi zbog svoje težine. Teško je to jednostavno prognozirati, pogotovo po magli, kada se ne vidi cjelina, rekao je Berljak.
Božić objasnio rizike i iskustvo spašavanja
Stipe Božić, alpinist i član HGSS-a pojasnio je koliko vremena planinar ima za preživljavanje kada ga pomete lavina.
- Nema puno vremena, nažalost. Bila je situacija kada se moglo, u našem iskustvu, nekako iskopati ili poluiskopati samog sebe, pa onda druge. Ali ako je veća naslaga snijega, kao što je u ovom slučaju bilo, to je nemoguće jer dolazi najprije do politrauma, pa onda do gušenja. Jedini način je zapravo zaobići te opasnosti, rekao je Božić.
Govorio je i o iskustvu sa slovenskim Alpama te usporedio ga s hrvatskim alpinistima.
- Hrvatski alpinisti najviše su stradali od lavina, a nije puno drugačije ni sa slovenskim. Najveći broj nesreća događa se u lavinama. Prisjetimo se prije 11 godina velike nesreće 60 km udaljene od Splita, kada smo izgubili Edu Retelja, jednog od najboljih hrvatskih alpinista. Dvojica su bila teško ozlijeđena. Jedna strašna lavina se srušila. Edu smo pronašli tek nakon jednog dana potrage, bio je uključen helikopter i više od stotinu spašavatelja, istaknuo je Božić.
Komentirao je i postoji li znak koji može upozoriti planinara na opasnost od lavine.
- Postoji, iskustveno, neki osjećaj kada gazite po snijegu ili sa skijama, da se čuje tupi zvuk ili da se dio terena ulegne. Ali obično je kasno i najbolje je odustati od takvog načina priječenja skijama ili pješke, rekao je Božić.
Andrić o spašavanju u lavini: Ishod nije unaprijed izgubljen
O radu Hrvatske gorske službe spašavanja tijekom nesreće u kojoj je lavina zahvatila planinare govorio je Marko Andrić, pročelnik HGSS-a. Pojasnio je kakav je bio pristup spašavanja i kako se djeluje u takvim situacijama.
- Teško je špekulirati o ishodu nesreće kad se dogodi lavina. Lavina vas može odnijeti, premjestiti na drugo mjesto, može vas zatrpati, može nanijeti politraumu, kasnije doći do gušenja. Ishodi mogu biti razni i mi nikad ne idemo u akciju s premisom da je ishod negativan. Važno je motivirati članove, biti urgentan i reagirati na vrijeme. Ne možemo reći da je sve bilo izgubljeno prije nego što smo krenuli. Lavina ne znači nužno negativan ishod, rekao je Andrić.
Govorio je i o ključnim postupcima kada se dogodi lavina.
- Kad se dogodi nesreća, ovisi o opremi koju imamo sa sobom. Ako imamo opremu za traženje u lavini, odmah počinjemo s tim i istovremeno pozivamo pomoć. Cilj je dignuti što više resursa u što kraćem vremenu, uključujući potražne pse i potragu iz zraka. Postoje i posebni uređaji koji se mogu transportirati helikopterom i tražiti iz zraka, reflektirajući znakove osoba pod snijegom. Metoda je jasna: što prije započeti s traženjem, istaknuo je Andrić.
O sigurnosnoj opremi za lavine
Belhar je govorio o važnosti sigurnosne opreme za lavine.
- Ona u Sloveniji nije obavezna, ali može biti presudna, naročito kad je puno snijega. U ovom slučaju ne bi njima ništa pomogla, vjerojatno, jer je teren takav da možda oni koji su pozvali na pomoć i bili tamo ne bi mogli do ovih planinara ispod lavine. Ali mi jako, jako preporučujemo tu opremu jer može biti presudna u mnogo slučajeva i spasila je mnoge živote, rekao je Belhar.
Andrić je komentirao obaveznost lavinskog seta u različitim zemljama, primjerice na Dolomitima.
- Sad ulaziti u priču je li to obavezno ili ne, ulazimo u neke osobne slobode pa time idemo u neka ograničenja. Ono što svakako treba, i ovo što gospodin Klemen govori, je dobra stvar – treba procijeniti kada ga imati sa sobom na turama: lavinski primopredajnik i još dodatne stvari, sondu i lopatu, to mi zovemo lavinski trojček. U pravilu ga je dobro imati kad idemo u takve uvjete. Naravno, treba ocijeniti kada su takvi uvjeti, međutim, ako idemo u neke restrikcije, obaveze, onda tu dovodimo i neke birokratske komplikacije. Nemam konkretan odgovor jesam li za to ili nisam, rekao je Andrić, javlja HRT.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....