ISELJENICI NA MUKAMA

‘Legalno živim i radim u Austriji, a Hrvatska mi želi naplatiti 167.000 kn poreza koji sam već platio! Nezamislivo...‘

Ja sam 2014. u Austriji zaradio oko 28.000 eura godišnje neto. I na tu su mi godinu obračunali 6.000 eura koje trebam platiti Republici Hrvatskoj. To je nezamislivo

Porezna uprava, arhivska fotografija

 Damir Krajac/Cropix

Dušan Brodar je još 1993. iz Hrvatske otišao raditi u Austriju kako bi obitelji osigurao dostojan život u RH. Svaki mjesec, kako govori za televiziju N1, dolazi im u posjet u Ladanju Gornjem.

- Na Poreznoj u Hrvatskoj rekli su mi ako imam rezidentnost Austrije da nisam podložan prijavljivanjima. U austrijskoj Poreznoj sam se raspitivao isto, oni su mi rekli da imam njihovu rezidentnost, kaže Brodar.

No, dva desetljeća kasnije hrvatska Porezna uprava mijenja stav i zaključuje da ima ozbiljan porezni dug prema Hrvatskoj, jer je dijelom vezan i za nju zbog obitelji koja je ovdje.

- Za 5 godina unatrag obračunali su mi 167.000 kuna. Ja sam 2014. u Austriji zaradio oko 28.000 eura godišnje neto. I na tu su mi godinu obračunali 6.000 eura koje trebam platiti Republici Hrvatskoj. To je nezamislivo. A sve sam podmirio Republici Austriji, kaže za N1.

Dušan je samo jedan od mnogih koji se nada da će Sindikat radnika migranata postići dogovor s Ministarstvom financija. I u Sindikatu su nakon razgovora s predstavnicima Ministarstva bili uvjereni u uspješno rješavanje problema retrogradnog oporezivanja hrvatskih državljana koji rade u inozemstvu, no umjesto toga javlja im se sve više građana u problemima.

- Članovi su nam se krenuli javljati: ‘Kako smo mi to ispregovarali?’ Oni moraju unazad 5 godina prijaviti porezni dohodak, i imaju samo jednu godinu priznanja za olakšicu. Tu je došlo do velike razlike. Mi smo poslali dopis da građani stanu s prijavljivanjem dok se to ne razriješi. Zvao sam Poreznu i rekli su mi da su imali interni sastanak na kojem su to odlučili…, rekao je Franjo Lazar, predsjednik Hrvatskoj sindikata radnika migranata.

Sindikati se bore da se radnicima, koji žele regulirati status, barem obračuna olakšica za svaku godinu. Poseban problem radnika migranata predstavlja pitanje središta životnih interesa.

- Institut središta životnih interesa pomoćni je pravni institut kod razrezivanja poreza - on se u RH pogrešno pravno prijavljivao. Ono što smo vidjeli do sada u praksi, radnici su imali jasno prebivalište u stranoj zemlji i rezidentnost u stranoj zemlji. Tako da su oni porezni obveznici strane zemlje, a ne Republike Hrvatske, kaže za N1 odvjetnik Željko Kaselj.

Ni za koga ovo nije lako, ali posebno pogađa njegovateljice koje su trenutno najugroženije.

- Sa svojim osobnim dohotkom ne prelaze granicu koja se oporezuje u Austriji. Kada to pretvorite u hrvatska primanja - dolazi do nekih 80-ak ili malo više kuna te ih onda uz jedan osobni odbitak za jednu godinu… Možete izračunati koliko bi to bilo za 5 godina platiti Poreznoj taj dodatak. Odlučile su da ne primaju socijalnu pomoć da ne terete Hrvatsku, da odu van i izbore se same za egzistenciju. A kad se vrate, naši poreznici jedva čekaju da ih dodatno oporezuju, kaže Lazar.

Hrvatski su sindikati prošlog tjedna svoje zahtjeve predali Ministarstvu financija. Sada očekuju što brži odgovor i nadaju se suradnji.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. kolovoz 2022 17:46