ZAGREB - Porezna će uprava uskoro imati podatke o Hrvatima koji štede na Djevičanskim otocima, Monterratu i Jerseyju, britanskim posjedima koji su porezne oaze.
To će biti rezultat sklapanja bilateralnih sporazuma između Hrvatske i navedenih britanskih posjeda, što je jedna od hrvatskih obveza prema Europskoj uniji. Vlada je, naime, na današnjoj sjednici dala zeleno svjetlo pokretanju postupka sklapanja sporazuma o oporezivanju dohotka od štednje s Djevičanskim otocima, Montserratom i Jerseyjem.
„Ako neki naši građani tamo štede, Porezna uprava će sada to znati, a sve u svrhu sprečavanja porezne evazije“, objasnio je zamjenik ministra financija Boris Lalovac.
Navedenim će se sporazumima definirati obveza razmjena informacija o isplaćenim kamatama na štednju radi oporezivanja isplata od kamata, i to u onoj državi članici u kojoj je stvarni korisnik kamate rezident. Porezne oaze već se dugo nalaze na udaru raznih međunarodnih organizacija i institucija, koje upozoravaju da potpuna anonimnost, koju one jamče, omogućuje zakidanje državnih proračuna diljem svijeta. Stručnjaci upozoravaju da se preko njih pere i novac. Sve su to razlozi zbog kojih se off shore zone već dulje od desetljeća nalaze pod snažnim pritiskom da uvedu transparentniji oblik poslovanja.
Ravnatelji triju agencija – Agencije za izvoz i konkurentnost (AIK), Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, te u Hrvatskoj agenciji za malo gospodarstvo (HAMAG) ubuduće će po visini svojih mjesečnih plaća biti izjednačeni sa zamjenicima ministara, što znači da će im mjesečna plaća iznositi oko 15.000 kuna, dok će njihovi najbliži suradnici imati plaće pomoćnika ministara. Odluka je to koju je danas usvojila Vlada, a kojom se te tri agencije, zbog važnosti njihova rada, stavljaju u poseban položaj, onakav kakav su već dobili, primjerice, HZZO i HZMO.
„Od preko 60 agencija, s obzirom na opseg posla i značaj izdvojili smo nekoliko njih“, pojasnio je potpredsjednik Vlade Branko Grčić, dodavši kako su rukovoditelji agencija time nagrađeni za svoj rad.
Prema neslužbenim informacijama iz Vladinih krugova, tom se odlukom zapravo ravnatelji spomenutih agencija na određeni način štite od mogućeg rezanja plaća. Naime, njihove su plaće već i sada manje-više na toj razini, a u nekim su slučajevima i veće. Ipak, dio njih će se okoristiti i dobiti veća mjesečna primanja nego što ih trenutno ima. Kako se radi o agencijama od kojih Vlada ima velika očekivanja, kako zbog pokretanja investicijskog ciklusa, tako i zbog poslova s EU-om, njihovi će čelnici ubuduće imati plaću u iznosu zajamčenog za zamjenike ministara. Ravnatelji će tako imati koeficijent 5,70, a njihovi pomoćnici 5,27.