Kao buduća članica EU , Hrvatska će s ostalim članicama morati razmjenjivati i informacije o isplaćenim prihodima od kamata koje u nekoj zemlji ostvaruju strani državljani.
Tako će od iduće godine i hrvatski ministar financija Slavko Linić raspolagati podacima o tome koliko je pojedini građanin Hrvatske zaradio od kamata u bilo kojem kutu Europe.
Izmjene zakona
Ministarstvo financija objavilo je na svojoj stranici prijedlog izmjena i dopuna Općeg poreznog zakona koji se treba uskladiti s “pravnom stečevinom EU koja uređuje administrativnu suradnju i uzajamnu pomoć na području poreza i razmjenu podataka o isplaćenim kamatama na štednju fizičkim osobama”, a prvenstveno radi sprečavanja poreznih utaja i prijevara.
Taj se zakon treba uskladiti s više direktiva EU među kojima je ona o oporezivanju “dohotka od štednje” koja je donesena 2003. godine. Ona se odnosi i na pet država s kojima je EU sklopila sporazume o suradnji, a to su Švicarska, San Marino, Andora, Lihtenštajn, i Monako.
Direktiva obvezuje isplatitelje kamata da poreznim vlastima dostave podatke o iznosu isplaćene kamate, kao i identitetu štediše, a rok je kraj ožujka za prethodnu godinu. Za razliku od većine zemalja EU u kojima se kamate oporezuju po stopi od 15 do 25 posto, taj je dohodak u Hrvatskoj još nije zahvaćen porezem.
Strane banke
U tom smislu prikupljene informacije neće mnogo značiti za ministra Linića. No, dobit će uvid u to koliko novca Hrvati drže u stranim banakma. K tome, porezne će vlasti dobiti mogućnost da u postupke prisilne naplate uključi i novac pohranjenih u inozemnim bankama.