ZVONIMIR TROSKOT

‘Litra ulja će sljedeće godine biti između 35 i 40 kuna, a kilogram polubijelog kruha oko 18 kuna‘

Zastupnik Mosta tvrdi i kako neki resori nisu spremni za ulazak u eurozonu te kako ne prestaju afere oko HNB-a i Hanfe

Zvonimir Troskot

 Damjan Tadic/Cropix

Zastupnik Zvonimir Troskot (Most) ponovio je u utorak opasnosti koje Most vidi od ulaska Hrvatske u euro zonu 1. siječnja 2023. te procijenio kako bi litra ulja iduće godine u ovo vrijeme mogla stajati između 35 i 40 kuna, a kilogram polubijelog kruha oko 18 kuna.

"Vidljivo je da cijene i dalje nekontrolirano rastu, tu je i galopirajuća inflacija koja će ovim tempom sigurno rasti negdje do ovog perioda sljedeće godine“, procijenio je Troskot u saborskoj raspravi o Vladinu prijedlogu da se izmijeni Zakon o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom.

Ustvrdio je kako to znači da će litra ulja, koja sada stoji od 17 do 24 kune, u ovo vrijeme sljedeće godine biti između 35 i 40 kuna, a kilogram polubijelog kruha, koji je sada 11 do 12 kuna oko 18 kuna.

Tvrdi i kako neki resori nisu spremni za ulazak u eurozonu te kako ne prestaju afere oko HNB-a i Hanfe, čiji su zaposlenici nezakonito trgovali dionicama i vrijednosnicama. Afere u te dvije institucije apostrofirali su i drugi oporbeni zastupnici.

Ključna riječ na financijskom tržištu je povjerenje, kako će onda izmjena zakona potaknuti naše tržište kad ga „tresu“ afere u HNB-u i Hanfi, pitala je Vesna Vučemilović (HS). Ključan problem ovoga zakona je kontrola, tko kontrolira Hanfu i HNB, zanimalo je i Zvanu Brumnića (Socijaldemokrati).

Josipa Begonju, zastupnika HDZ-a koji hvali predloženi zakon zanima kako hrvatske građane, koji mahom štede u nekretninama, motivirati da svoj kapital ulažu u investicijske fondove?

Inflacija je dovoljan motivator da se novac ulaže, jer gubi puno više vrijednosti, nego kad je inflacija manja, odgovara državni tajnik Ministarstva financija Stjepan Čuraj i napominje da ulaganje u fondove uvijek nosi određeni rizik.

Naveo je kako u Hrvatskoj trenutno djeluju 93 investicijska fonda koji su koncem travnja raspolagali s imovinom nešto preko 17 milijardi kuna.

Objasnio je kako se predloženim zakonom hrvatski pravni okvir za otvorene investicijske fondove želi uskladiti s pravnom stečevinom EU, i to u dijelu direktive iz prosinca prošle godine, čiji je rok za prenošenje 30. lipnja ove godine.

Koliko imamo malih ulagatelja, koliko oni drže od ovih 17,5 milijardi kuna, pitao je Boris Lalovac (SDP) koji kaže kako se posljednjih mjeseci vidi da padaju indeksi i vrijednost investicijskih fondova od 10 do 15 posto.

Nemam podatak koliko je u fondu pojedinačnih ulagatelja, odgovorio mu je Čuraj.

Radi jasnoće za male ulagatelje te kako bi mogli razumjeti i usporediti ključna obilježja ulaganja, predloženi zakon propisuje obvezu dostave jednog dokumenta koji će obuhvaćati sve ključne informacije za ulagatelje.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
13. listopad 2024 19:35