PIŠE IVANKA TOMA

LJEVIČARI KOJI ŽELE RUŠITI SDP Hoće li Hrvatska uoči izbora dobiti novi lijevi pokret?

Dok se u SDP-ovu taboru pregovara sa strankama koje su davno preživjele politički vrhunac i sada se kreću oko rejtinga od 1 posto, na drugoj se strani ujedinjuje moderna ljevica koja ne želi ni čuti za Bernardićeve socijaldemokrate i politiku koju vodi SDP
Davor Bernardić
 Darko Tomaš / CROPIX

Između lijevo liberalnih stranaka vrlo se intenzivno pregovara i dogovara o formacijama u kojima će u rujnu izaći na parlamentarne izbore. Osnaženi pobjedom Zorana Milanovića na izborima za predsjednika Republike i zadnjim rejtinzima po kojima su se izjednačili ili čak prešišali HDZ, SDP-ovci vode glavnu riječ. Većina čelnika razmrvljenih ili potpuno oslabljenih stranaka liberalne i lijeve orijentacije koja su se svele na jedno ili dva prepoznatljiva imena ovih dana gleda prema Iblerovu trgu iščekujući hoće li im predsjednik SDP-a Davor Bernardić dati ponudu za parlamentarne izbore.

SDP je koalicijski sporazum do sada potpisao samo s HSS-om i HSU-om, a s ostalim manjim strankama koje su ušle u njihov antikorupcijski savez, poput Snage ili Laburista, razgovara, ali još nije postignut nikakav dogovor.

Bernardiću treba što više jakih imena na njegovim listama kojima će kompenzirati vlastiti loš rejting kod birača. Po zadnjem istraživanju o njemu pozitivan dojam ima tek 29 posto birača, a negativan njih 51 posto. Problem rejtinga dodatno potencira činjenica da će Bernardić izaći na izbore kao kandidat za premijera. Imena ljudi iz drugih stranaka u koje birači imaju povjerenja šefu SDP-a mogu biti od velike koristi, no problem je što on nema mjesta i za zadovoljavanje apetita njihovih stranaka.

Bernardić ne želi pomirbu

U igri su de facto svi osim Demokrata, stranke koju je osnovao Mirando Mrsić, ministar u Vladi Zorana Milanovića, nakon što ga je Bernardić izbacio iz SDP-a. Bernardić se ne želi pomiriti s Mrsićem, što je ovog bivšeg SDP-ovca dovelo u situaciju da se, radi pukog političkog preživljavanja, svim silama trudi oformiti drugi lijevi blok.

Dok se u SDP-ovu taboru pregovara sa strankama koje su davno preživjele politički vrhunac i sada se kreću oko rejtinga od 1 posto, na drugoj se strani ujedinjuje moderna ljevica koja ne želi ni čuti za SDP ili stranke s liberalnim predznakom. U sjeni turbulencija u zagrebačkoj Gradskoj skupštini, nadmudrivanja između gradonačelnika Milana Bandića i HDZ-a oko GUP-a koji će, ako prođe, bitno izmijeniti vizuru grada, lijevi skupštinari se ozbiljno pripremaju za parlamentarne izbore. Sasvim je sigurno da će platforma Zagreb je naš formirana za prošle lokalne izbore u Zagrebu izaći i na parlamentarne. Oni će sigurno imati svoje kandidate u četiri izborne jedinice koje pokrivaju Grad Zagreb i okolicu, no ambicija im je nastupiti u cijeloj zemlji.

Tomislav Tomašević iz Zagreb je naš na ovu je temu dao šturi odgovor kako još nisu donesene odluke o izlasku na jesenske izbore, ali se razgovori vode u smjeru nastupa na izborima za Europski parlament kada su zajedno nastupili Možemo!, Nova ljevica i ORaH.

Premda se još definira formacija u kojoj bi izašli na izbore za Sabor i dogovara politički program, nema puno dvojbi koja će imena činiti špicu njihovih listi. Pored Tomaševića to će zasigurno biti Sandra Benčić koja je koordinatorica Možemo!. Njene aktivnosti od kojih je među zadnjima podnošenje kaznene prijave protiv ravnateljice zagrebačkog Centra za socijalnu skrb jer se nije provela odluka Upravnog suda i gay paru omogućio ulazak u proceduru udomljavanja djeteta (radi čega je pak Željka Markić kazneno prijavila Benčić) najkonkretnije predstavljaju politiku ove opcije.

Nadalje, na listama novih lijevih stranaka zasigurno će se naći i imena članova inicijativnog odbora političke platforme Možemo! Riječ je o glumcu Vilimu Matuli, glumici Urši Raukar, Nebojši Zeliću s Filozofskog fakulteta u Rijeci, književnici Mimi Simić, Damiru Bakiću s PMF-a i drugima. Premda je među članovima inicijativnog odbora Možemo! i režiser Dario Juričan, iznimno su male šanse da se aktivira na nadolazećim parlamentarnim izborima.

Na listama ljevice koja se razvila i profilirala kao snažna oporba zagrebačkom gradonačelniku Milanu Bandiću sigurno će biti i ime Rade Borić iz Nove ljevice, te Zorislava Antuna Petrovića iz ORaH-a.

Premda ima više prepoznatljivih imena, ova politička opcija svoji identitet gradi na politikama “čiste” ljevice koju predstavljaju socijalna država, stanovanje, ekologija, zelena ekonomija, obrazovanje, briga za starije, kultura…

SDP s druge strane također priprema svoj program koji je već u fazi predstavljanja stranačkim organizacijama i finalnog brušenja. Premda se na programu ozbiljno radi, predsjednik SDP-a Davor Bernardić ne računa na to da će glasove dobiti zbog programa, nego priprema taktiku koja se pokazala dobitnom na izborima za zastupnike u Europskom parlamentu. Priprema takozvane točkaste liste na kojima bi SDP-ovci pozicionirali samo istaknuta imena iz drugih, manjih stranaka, dok ih same strančice ne zanimaju.

Među političarima iz redova socijaldemokrata i liberala prepričava se segment jednog od razgovora koji su se vodili između Bernardića i predsjednice Glasa Anke Mrak Taritaš. Prema jednoj verziji Mrak Taritaš je za svoju stranku tražila tri ulazna mjesta na listama što SDP-ovci nisu prihvatili, nego su, prema našim informacijama, kazali da mjesto na svojim listama mogu ponuditi Mrak Taritaš i Goranu Beusu Richemberghu, ali nipošto Vesni Pusić.

Pod istim kišobranom

- Glas se priprema za parlamentarne izbore, a u subotu ćemo imenovati deset koordinatora za deset izbornih jedinica – kaže predsjednica Glasa Anka Mrak Taritaš i dodaje kako treba vidjeti koja je najbolja opcija za postizanje cilja, a cilj je maknuti HDZ s vlasti i formirati lijevo liberalnu vladu. – Je li odgovor model kojim je Zoran Milanović postao predsjednik kada su se sve lijevo liberalne stranke udružile u podršci njegovoj kandidaturi, ili izlazak u dva bloka – ne znam – kazala je Mrak Taritaš. Nastavlja da tu odluku treba donijeti racionalno i vidjeti koji je najbolji način za dolazak do cilja.

Osim sa SDP-om Mrak Taritaš razgovara i s Mirandom Mrsićem čiji se Demokrati zalažu za dva bloka, kao što se izašlo na izbore 2000. godine. U jednom bloku bi bio SDP i njegovi koalicijski partneri (HSS i HSU), a u drugome građanske stranke s lijevog spektra.

Demokrati se, kaže Mrsić, na izborima vide zajedno s Glasom, IDS-om, Pametnim, Startom Dalije Orešković, gradonačelnikom Vrgorca Antom Pranjićem koji je napustio Most i oko sebe okuplja druge načelnike i gradonačelnike. Također bi rado formirao liste na kojima bi se našla imena bivšeg SDP-ovca Bojana Glavaševića, Renata Peteka koji je bio u stranci Ive Josipovića ali ga nakon spajanja nisu primili u SDP, zatim međimurskog župana Matiju Posavca te bivšeg zastupnika Mosta Marka Vučetića.

Problem je, međutim, što bi dio tih imena i SDP želio vidjeti na svojim listama. Razgovaraju sa svima koji su spomenuti osim s Glavaševićem i Dalijom Orešković.

Glavašević, međutim, kaže da još nije donio odluku želi li uopće izaći na izbore. Potvrđuje da je razgovarao s Mirandom Mrsićem i da mu je rekao kako je za suradnju, pa makar ona ne bi značila njegovo ime na listi. Glavašević smatra da bi bolje bilo da stranke ljevice i lijevog centra izađu pod istim kišobranom na izbore nego da se ide u dva bloka. Smatra da se ide na drugu opciju zato što Bernardić ima puno ljudi kojima je obećao mjesta na listama.

Mirando Mrsić na ovu temu kaže kako Bernardić želi razbiti blok građanskih stranaka koje bi se udružile u koaliciju te zato zove samo čelnike tih stranaka.

Razgovore s oba tabora potvrdili su nam i Laburisti. Predsjednik ove stranke David Bregovac kaže da razgovara sa SDP-om, ali i sa strankama koje su činile takozvanu Amsterdamsku koaliciju. – Ne bih još mogao reći koja je koalicija izvjesnija. Obje su opcije otvorene – rekao je Bregovac.

Goran Aleksić iz Snage je prilično načisto s time da će na izbore sa SDP-om. – Mi smo dali SDP-u svoje uvjete koji se tiču projektnih stvari, a to su rješenja koja se odnose na Ovršni zakon i blokirane – kazao je Aleksić.

Dalija Orešković koja je osnovala stranku Start kaže da je preuranjeno reći kako će i s kime na izbore, ali je jasno da neće sa SDP-om. – Sve lijevo liberalne stranke koje su na nekoliko postotaka rejtinga, ako su okrenute interesima države i opstanku, ipak će sjesti za stol i naći način i model suradnje – kaže Orešković.

Marijana Puljak iz Pametnog kaže da jedino okupljanje novih snaga, sa svježim ljudima i idejama može zaokrenuti Hrvatsku i od nje napraviti modernu zemlju iz koje mladi ne bježe. - Pametno želi upravo to: okupiti sve nove i neiskvarene progresivno-liberalno-ekološke snage u zemlji, zajedno izaći na izbore te ostvariti izvrstan rezultat. Pored toga, mi našim partnerima nudimo još veću ambiciju, možda dugoročniju, ali jedinu vrijednu truda - izgraditi novu političku stranku na temeljima progresivnih vrijednosti, liberalnog gospodarstva i ekološke svijesti, koja će pomoći sagraditi jednu potpuno drugačiju Hrvatsku – kazala je Puljak. Navela je i da razgovaraju s mnogima, pa tako i s Dalijom Orešković, lokalnim strankama, gradonačelnicima s dokazanim rezultatima i drugim neovisnim društveno aktivnim pojedincima.

Nepoznanica predstojećih parlamentarnih izbora - kada je riječ o lijevim i liberalnim opcijama - jest kako će izaći IDS. Poznato je da se vode razgovori sa SDP-om te da su u zadnje vrijeme ti kontakti nešto intenzivniji. Tako je Zoran Milanović u službenu kampanju krenuo iz Pule, u Istri je imao i finiš, a kao izabrani predsjednik države došao je na proslavu 30. godišnjice IDS-a. Na svečanosti se pojavio i predsjednik SDP-a Bernardić.

Premda je prema zadnjem istraživanju rejtinga političkih stranaka IDS na svega 2,9 posto, taj se rejting ne može mjeriti s drugim strankama. Stvar je u tome da je IDS regionalna stranka koja uvijek u Sabor donosi najmanje troje zastupnika. U SDP-u ističu da je od svih manjih stranaka jedino IDS “prava” stranka koja ima infrastrukturu i za koju se zna što donosi na izborima.

Dogovor o koalicijama

No, kako su na lokalnoj razini odnosi između IDS-a i SDP-a prilično zategnuti, a IDS-u je kao regionalnoj stranci lokalna politika ipak na prvome mjestu, za očekivati je da se dogovor između ove dvije stranke neće tako brzo postići. Uostalom, IDS je poznat po tome da dugo važe i nikad ne donosi odluke preko koljena.

Dogovor o koalicijama na lijevom spektru koji će se izroditi iz pregovora koji se upravo vode utjecat će na budućnost nekih stranaka, posebno onih čiji je rejting ispod jedan posto ili tek nešto više. Prema posljednjem istraživanju stranka Miranda Mrsića je ispod 1 posto, tu su Laburisti i Snaga, a Start je na svega 1,3 posto. Pametno je na 2,1 posto, a HSU na skromnih 1,5 posto. Sve ove stranke mogu dobiti još malo infuzije ako ih SDP koji je po spomenutom istraživanju čak pretekao HDZ (imaju 25,2 posto podrške, a HDZ 24,8 posto) stavi na dobre pozicije na svojim listama.

Budu li se sami udružili, i k tome još bez IDS-a, velike su im šanse za neuspjeh. S druge strane, kako se nova lijeva opcija koju bi trebala predstavljati platforma Možemo!, ORaH i Nova ljevica još nije formirala i ne mjeri se njihov rejting, teško je pretpostaviti koliki im je doseg. Ako se iz zadnjeg istraživanja uzme podatak po kojemu SDP ima veliku prednost u Zagrebu i okolici (i to 39 posto), može se zaključiti da je upravo Zagreb sredina u kojoj je najveći bazen lijevih birača, a uz to je podijeljen u četiri izborne jedinice. Opcija koju predvode Tomašević, Benčić, Borić i ostali već se dokazala kao najžešća oporba Bandiću i mogla bi uzeti dio SDP-ovih birača.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
07. rujan 2021 08:58