U HRT-ovoj emisiji "U mreži prvog" jutros je bilo riječi o kašnjenju s isporukom cjepiva. Pero Lučin s Medicinskog fakulteta u Rijeci smatra da se ne radi o tako velikom problemu jer će cijepljenje ionako trajati barem godinu dana, pa kašnjenje isporuke doza od nekoliko tjedana nije strašno.
- Mislim da izlazak iz pandemije neće biti tako brz, čini mi se da mali zastoj stvara nervozu, ali taj proces je poprilično dug, trajat će godinu dana. Ipak, ja sam optimističan, mislim da će to sve skupa kasniti koji tjedan, ali da će ipak biti onako kako smo htjeli ili željeli, rekao je Lučin.
Zabrinutost zbog situacije s Astra Zenecom
Goranka Petrović iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo također smatra da bi se stvari mogle normalizirati unatoč kašnjenju. Ima naznaka, kaže, da će Pfizer do kraja veljače isporučiti ukupnu količinu cjepiva ili možda 15% manje.
- To bi se sve trebalo riješiti do sredine veljače. Puno je neizvjesnosti vezano uz Modernu, ali ono što nas jako brine jest situacija s AstromZenecom. Tu je najveći broj doza koje smo naručili, radi se o 2,7 milijuna doza, kaže Petrović i dodaje da eventualna odgoda primjene doze ne znači i odustajanje od druge doze.
- Uvijek je bolje da su razmaci između cijepljenja dulji nego kraći, što nas dovodi do toga da nije problem ako će netko primiti drugu dozu primjerice za četiri ili pet tjedana, no to je u normalnim okolnostima, a ovdje se radi o pandemiji. Mi si ne možemo dozvoliti da toliko čekamo. Bolje što je prije primijeniti, tijekom tri ili četiri tjedna, pojašnjava Petrović i ističe da je ipak i prva doza cijepljenima dala određenu zaštitu. Druga doza povećava količinu antitijela, a time se poboljšava kvaliteta imunološke memorije.
'Kada se politika umiješa, uvijek imamo problema'
Kada je riječ o isporuci više doza onim državama koje mogu više platiti, Pero Lučin kaže da takvo što nije neuobičajeno i događa se:
- Države gdje se odvija proizvodnja preusmjerile su dio cjepiva onima koji imaju više novca. Mislim da se stvara političko nepovjerenje, no mislim da to sve skupa nije potrebno jer se pandemija širi po cijelom svijetu. Jedino se združeno može pobijediti ovaj virus pa mogu reći da sam na neki način razočaran cijelom situacijom. Kada se politika umiješa, uvijek imamo problema. Ipak, imate obećanja koja su na kraju pretvorena u ugovore, no po svemu sudeći će se voditi rat oko ispunjavanja ugovornih obveza.
Nije realno da Hrvatska krene u izolirane pregovore s farmaceutskim tvrtkama, smatra Goranka Petrović.
- Koliko god imamo problema, mehanizam zajedničke nabavke EU-a jest zapravo najbolji put za nas. Kada se krenulo u pregovore još na ljeto išlo se u pregovore s više tvrtki jer se tada nije znalo koje će prvo cjepivo biti vani i koliko će biti djelotvorno. Zapravo se "na slijepo dogovoaralo". Rezultati u prosincu o učinkovitosti bili su jako zadovoljavajući, no nažalost ugovori o isporuci nisu do kraja ispoštovani. Europska komisija odlučila je uvesti mehanizam kako bi se povećala transparentnost jer je primarni interes EU-a zaštititi građane i ekonomiju, rekla je Petrović za HRT.
Povratak svih osnovnoškolaca u klupe
Nije iznenađenje ni da virus mutira, a mutacija je više što se virus više širi, pojasnio je Lučin i dodao da su mutacije loše za sam virus pa takve varijante nestaju.
Kada je riječ o povratku djece u školske klupe, Petrović smatra da djeca nižih razred nisu veliki prijenosnici pa je u planu da se početkom veljače svi razredi osnovne škole vrate u škole.
Lučin se osvrnuo i na Imunološki zavod.
- Institucija takvog tipa zahtjeva ozbiljno investiranje i pronalaženje "niše" u globalnoj utrci, no ona je svakako potrebna. Jedna takva institucija bi mogla preuzeti dio proizvodnje postojećih cjepiva, ali mogla bi i razvijati vlastito cjepivo. U Hrvatskoj postoji znanja, a u starom Imunološkom je postojala i tehnologija kojom bi se mogle razvijati varijante cjepiva sličnog AstraZenecinom, rekao je Lučin.