“Mogu potvrditi da je MOL povukao zahtjev pred američkim sudom za priznavanje i izvršenje Uncitralove presude”, rekao je Jutarnjem odvjetnik Luka Mišetić nakon medijskih napisa da je mađarska naftna kompanija bez objašnjenja povukla tužbu protiv Hrvatske.
Time su Mađari odustali od zahtjeva da sud u Washingtonu prizna i prihvati arbitražnu odluku Komisije UN-a za međunarodno trgovačko pravo u Ženevi, gdje je Hrvatska, koja je pokrenula postupak, izgubila spor. Ostaje međutim još jedna tužba koju su ovaj put Mađari podigli u Americi, a kako sada stoje stvari, presuda bi mogla biti loša za hrvatsku stranu.
“Teško je, dok se ne znaju svi detalji zašto je mađarska strana odustala od zahtjeva pred sudom u Washingtonu, donositi zaključke, ali to se može tumačiti i kao gesta dobre volje Mađara da se dođe do rješenja koje već godinama opterećuje i odnose između dvije zemlje”, kazao nam je jedan hrvatski diplomat. Navodno se intenzivno nastavljaju i razgovori dviju strana; s hrvatske je strane angažiran i Tomislav Ćorić, ministar zaštite okoliša i energetike, a s mađarske je šef diplomacije Péter Szijjártó.
Kada je riječ o postupku koji se vodio u Ženevi, hrvatska ga je strana izgubila u prosincu 2016., a da je sud u Washingtonu potvrdio i prihvatio tu presudu, smatralo bi se kao da je donesena na bilo kojem američkom sudu. Tako bi i izvršenje te presude podlijegalo američkim zakonima. U postupku koji se vodio u Ženevi bilo je sporno plaćanje kamata hrvatske strane, a Hrvatska je troškove od 14,5 milijuna eura prihvatila i platila. Američki je sud naše Ministarstvo gospodarstva prije nešto više od godinu dana obavijestio o namjerama Mađara koji su podnijeli tužbu, a u međuvremenu je bilo prepiske i zahtjeva iz Hrvatske da se produlji rok za pripremu slučaja. Onda je 24. rujna, pet dana prije isteka roka za pokretanje postupka, uslijedila obavijest američkog suda da su Mađari odustali i povukli tužbu. Nema dvojbe da bi u konačnici ishod bio povoljan za Mađare.
Više je tumačenja razloga za to. Od toga da su Mađari željeli ojačati svoj položaj prije mnogo važnije odluke suda u Americi vezane uz njihovu tužbu, koja bi, po nekima, u slučaju da izgubi, mogla koštati Hrvatsku gotovo astronomski iznos. Međutim, i na političkom planu u međuvremenu je došlo do pomaka, pa su zastupnici HDZ-a u Europskom parlamentu 12. rujna podržali Mađare i glasali protiv izvješća o Mađarskoj što je podnijela Judith Sargentini, a bio je izrazito negativan za vladu Viktora Orbána. Odmah nakon toga Mađari su učinili još jedan korak, povukli su blokadu za hrvatski ulazak u OECD.
U međuvremenu su se na raznim skupovima susretali premijeri Andrej Plenković i Viktor Orbán. Nova zategnutost javila se kada se vidjelo da hrvatska strana ne odustaje od procesuiranja šefa MOL-a Zsolta Hernádija. Sada preostaje mnogo značajniji epilog arbitražnog postupka u Washingtonu, a koji je pokrenut prije pet godina. Mađari su optužili hrvatsku stranu da je prekršila ugovor o energetskoj povelji vezan uz dogovor da hrvatska Vlada od Ine preuzme plinski biznis. MOL sada traži odštetu. Presudu će donijeti sudsko vijeće kojim predsjeda Franklin Berman iz Velike Britanije, a hrvatsku stranu zastupa Luka Mišetić.