Mađarski premijer Viktor Orban najavio je da će obaviti još jednu rundu pregovora s europskim i regionalnim partnerima prije nego donese konačnu odluku o planiranom zatvaranju granice s Hrvatskom, izvijestila je u četvrtak agencija Reuters, pozivajući se na mađarsku televiziju M1.
Orban je novinarima uoči sastanka EU lidera u Bruxellesu izjavio da bi najradije da Europska unija brani svoje granice u Grčkoj, u koju je samo ove godine s Bliskog istoka i iz drugih dijelova svijeta stiglo više stotina tisuća izbjeglica.
No, s obzirom da to, prema njemu, nije moguće, Mađarska je postavila ogradu duž granice s Hrvatskom, a konačnu odluku o zatvaranju granice donijet će u petak ujutro.
'Granicu možemo zatvoriti u roku od sat vremena', dodao je Orban.
Kao što je poznato, proteklih je tjedana kroz Hrvatsku prošlo oko 180.000 izbjeglica, koji su u Lijepu našu ušli iz Srbije, a Hrvatska ih je vlakovima sve slala prema Mađarskoj. S obzirom da Austrija i Njemačka, željene destinacije najvećeg broja migranata, granicu zasad nisu zatvorile, pretpostavlja se da će tranzit izbjeglica u slučaju blokade mađarske granice krenuti preko Slovenije. Službena je Ljubljana prije nekoliko dana na sastanku tamošnjeg vijeća za nacionalnu sigurnost objavila da je spremna za dnevni prihvat do 8.000 izbjeglica u tranzitu, što je otprilike dnevna brojka oko koje se posljednjih dana kretao i dnevni priljev preko hrvatske granice.
Milanović očekuje pomak oko dogovora EU s Turskom
Hrvatski premijer Zoran Milanović izjavio je u četvrtak u Bruxellesu da očekuje pomak oko dogovora u suradnji EU s Turskom oko izbjegličke krize.
"Očekujem dogovor, pomak u odnosima s Turskom jer ovako dalje ne može ići. Mislim da postoje neke naznake dogovora s Turskom financijske i političke prirode, ali tu će se morati postići konsenzus", rekao je Milanović po dolasku na summit čelnika 28 zemalja članica EU-a.
S eskalacijom krize u Siriji, EU smatra Tursku ključnom zemljom za smanjivanje izbjegličkog pritiska. Čelnici EU pokušat će postići dogovor što mogu ponuditi Turskoj kako bi ona u zamjeni zadržala veći broj sirijskih izbjeglica. Turska traži liberalizaciju viznog režima i potporu EU za uspostavu sigurnosne zone na sjeveru Sirije.
Na pitanje o mogućnosti dogovora oko zajedničke pogranične službe EU, Milanović je rekao da je "to nemoguće".
"Mislim da je to nemoguće. To se moglo i do sada, to je Grčka mogla i može sada. Turska je tu isto jako bitna, ona nije članica EU, ali očito će trebati određene koncesije prema Turskoj", rekao je Milanović.
Milanović je rekao da dublinski sustav, prema kojem je prva zemlja u koju uđe izbjeglica dužna razmatrati njegov zahtjev za azilom, više uopće ne funkcionira jer nije ni predviđen za ovakve izvanredne situacije.
"Nitko ne poštuje dublinska pravila. Angela Merkel je rekla da to u ovom trenutku ne funkcionira. Mađarska je pričala o tome da je sustav u Hrvatskoj kolabirao, a u Mađarskoj je ista stvar. Mađarska je primala tijekom godine puno migranata, ali jako malim intenzitetom, polako, a ovo što se događa zadnjih mjesec dana ne može kontrolirati nitko, ni Hrvatska, ni Mađarska, ni Njemačka. Dakle, Dublin u ovom trenutku ne postoji, on je dizajniran za jedno sasvim drugo vrijeme", rekao je Milanović.
Bundestag odobrio promjene zakona o azilu
Njemački parlament u četvrtak je većinskim glasovima zastupnika demokršćansko-socijaldemokratske koalicije Angele Merkel odobrio brojne promjene zakona o azilu koji sadrži kako mjere olakšanog protjerivanja osoba kojima je odbijen zahtjev za azilom tako i mjere kojima se potiče integracija izbjeglica s dugoročnom perspektivom boravka u Njemačkoj.
Paket zakonskih mjera donesen je u prvom redu kako bi se financijski rasteretile općine i gradovi koji nose glavni dio tereta zbrinjavanja izbjeglica ali i kako bi se smanjili poticaji ekonomskim izbjeglicama za dolazak u Njemačku.
Tako će ubuduće u primarnim prihvatnim smještajima izbjeglice umjesto financijske primati pomoć u robi i hrani. To bi ekonomske izbjeglice trebalo odagnati da zbog financijskih razloga u Njemačkoj traže politički azil.
Daljnji aspekt novog paketa zakonskih mjera koji bi trebao smanjiti broj dolazaka u Njemačku onih koji nemaju izgleda za stjecanje političkog azila je i proglašavanje Kosova, Crne Gore i Albanije zemljama sigurnog porijekla.
Tako su, nakon što su Srbija, Makedonija i Bosna i Hercegovina već prije proglašene sigurnim zemljama, i ostale zemlje zapadnog Balkana sada proglašene sigurnima što omogućava brže odbijanje zahtjeva za azilom osobama koje dolaze iz ovih zemalja a time i njihovo brže protjerivanje.
Osobama kojima je odbijeno pravo na azil i koje odbiju dobrovoljan odlazak bit će uskraćene socijalne povlastice.
Istodobno je građanima zapadnog Balkana omogućen lakši pristup njemačkom tržištu rada i u sektorima koji su dosad bili zatvoreni za radnu snagu iz ovih zemalja. Uvjet je radni ugovor s nekom njemčkom tvrtkom i radno mjesto s plaćom koja odgovara njemačkim tarifnim pravilnicima.
Novi zakonski paket istodobno otvara prostora za dodatne mjere koje bi doprinjele bržoj integraciji onih kojima je odobren zahtjev za političkim azilom ili kojima je dugoročno priznat status izbjeglica. Vlada u narednim godinama planira odvojiti više sredstava za integracijske mjere, prije svega jezične tečajeve.
Izbjeglicama s perspektivom duljeg boravka u Njemačkoj bi trebao biti omogućen i lakši pristup tržištu rada.
Kako bi se što prije pronašao solidan smještaj za velik broj izbjeglica koje trenutno žive u improviziranim naseljima ili šatorima, ublažavaju se i građevinske odredbe i snižuju kriteriji za ovakvu vrstu smještaja.
Zakon bi u petak trebao biti izglasan i u Bundesratu, gornjem domu parlamenta koji štiti interese saveznih pokrajina.