Unatoč protivljenju sudaca uvode se periodične sigurnosne provjere za sve suce, a Ministarstvo pravosuđa i uprave napravilo je korak dalje i stavlja u proceduru izmjene Zakona o državnom sudbenom vijeću kojima će se vezano za provjere uvesti novo stegovno djelo. Ako bi sudac odbio dati suglasnost da ga sigurnosno provjere, to bi predstavljalo stegovno djelo.
Nadalje, ako bi zbog neopravdanog nerada na spisu nastupila zastara, to bi predstavljalo stegovno djelo neurednog obnašanja sudačkih dužnosti.
U sklopu korekcije sudačkih normi ide se i u redefiniranje stegovnog djela neurednog obnašanja sudačke dužnosti tako da bi to djelo predstavljalo i neispunjenje norme u sto posto, a ne kao do sada kada se smatra da su okvirna mjerila za rad sudaca ispunjena kada je sudac ostvario samo 80 posto norme.
Pooštravaju se i pravila za tužitelje, pa će se izmjenama Zakona o državnoodvjetničkom vijeću propisati da zamjenik državnog odvjetnika može biti razriješen dužnosti ako odbije dati suglasnost za sigurnosnu provjeru.
Osim toga, u Ministarstvu pravosuđa i uprave pripremaju se i izmjene Zakona o mirenju te donošenje potpuno novog Zakona o izvanparničnom postupku. Ministar Ivan Malenica kaže da Zakon o mirenju nije loš, ali je problem što nije zaživio u praksi. Na sudovima se godišnje, navodi ministar, riješi 1,2 milijuna predmeta i potrebno je rasteretiti ih.
U tome se cilju i pristupilo izradi novoga Zakona o izvanparničnom postupku. Trenutno su na snazi odredbe Zakona o vanparničnom postupku koji datira još iz 1934. , dakle vremena Kraljevine Jugoslavije. U bivšoj Jugoslaviji nije se donosio novi zakon, nego je ovaj bio preuzet, a onda ga je preuzela i RH.