U skladu s preporukama Ustavnog suda, koji je odlučivao o ustavnosti postupka imenovanja predsjednika Vrhovnog suda, Ministarstvo pravosuđa predložilo je jučer izmjene Zakona o sudovima kojima se precizno propisuje kako se stječe status kandidata za predsjednika Vrhovnog suda i koji je točno manevarski prostor Predsjednika Republike.
Sukladno novim zakonskim odredbama, postupak izbora predsjednika Vrhovnog suda i dalje će pokretati Državno sudbeno vijeće objavom javnog poziva, i to najkasnije šest mjeseci prije isteka mandata aktualnog predsjednika. No, dok sada zakon propisuje samo da će DSV zaprimljene prijave kandidata uputiti Uredu predsjednika Republike koji će o kandidatima zatražiti mišljenje Opće sjednice Vrhovnog suda i nadležnog odbora Hrvatskog sabora, novi zakonski prijedlog propisuje da će DSV Predsjedniku dostaviti samo pravodobne i potpune prijave kandidata te da će Predsjednik o tim kandidatima u roku od osam dana zatražiti mišljenja Opće sjednice i Sabora. Ako pak Predsjednik RH u roku od 15 dana od dana zaprimanja mišljenja niti jednog od kandidata ne predloži za predsjednika Vrhovnog suda, Državno sudbeno vijeće će poništiti javni poziv i najkasnije u roku od osam dana ponovno pokrenuti postupak izbora predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske objavom javnog poziva.
- Ako predsjednik ni u ponovljenom natječaju u propisanom roku ne predloži nikoga od prijavljenih kandidata, ponovno se raspisuje javni natječaj. Zakon ne propisuje koliko se puta takav postupak može ponoviti - pojašnjavaju u Ministarstvu pravosuđa ministra Ivana Malenice. Ako predsjedniku Vrhovnog suda istekne mandat prije imenovanja novog predsjednika, iz redova sudaca Vrhovnog suda imenovat će se osoba koja će administrativno upravljati sudom.
Sigurnosne provjere
Predloženi paket zakona Ministarstva pravosuđa predviđa i obaveznu sigurnosnu provjeru svih sudaca svakih pet godina. Trenutačno se takva odredba odnosi samo na uskočke suce, dok se svi ostali suci provjeravaju samo uoči imenovanja.
- Svi suci kojima je od imenovanja prošlo više od pet godina morat će na provjeru, a predsjednici sudova na kojima rade zahtjev za sigurnosnu provjeru morat će uputiti u roku od tri mjeseca od stupanja zakona na snagu - tumače u Ministarstvu.
No, nalaz SOA-e neće automatski biti i zapreka za obavljanje sudačke dužnosti: o tome će odlučivati novoosnovano kolektivno tijelo Vrhovnog suda, koje će moći i odbaciti nalaz SOA-e. Odluče li da ipak postoje moguće zapreke, pokrenut će stegovni postupak pred DSV-om.
Definicija obitelji
Važna je novost imenovanje obiteljskih odjela pri 15 općinskih sudova u državi. Iako se najavljivalo osnivanje posebnih obiteljskih sudova, od njih se odustalo. Sudske vještake i tumače ubuduće će imenovati Ministarstvo pravosuđa. Ministarstvo će također postati i centralno tijelo kojem će se građani nezadovoljni radom vještaka moći žaliti.
Zanimljivo je da će novi Zakon o sudovima na novi način definirati i tko od sudaca upućenih na rad u grad različit od mjesta u kojem živi imati pravo na naknadu za odvojeni život. Za razliku od saborskih zastupnika, koji imaju pravo na naknadu bez obzira na to jesu li samci i imaju li ikoga od koga su odvojeni tijekom obavljanja zastupničke dužnosti, suci imaju pravo na naknadu samo ako imaju obitelj, a novim zakonskim prijedlogom se i precizno definira na koje se to točno članove obitelji odnosi: nabrojani su bračni drug, izvanbračni drug, životni partner, neformalni životni partner te djeca za vrijeme redovitog školovanja. Drugim riječima, sudac koji živi s roditeljima ili djetetom koji je izvanredni student više neće imati pravo na takvu naknadu. - Odvojenost od osoba koje navodi zakonodavac je, smatramo, vrsta odvojenosti za koju treba isplaćivati naknadu - objašnjavaju u Ministarstvu. Na naknadu imaju pravo suci upućeni na rad u drugi sud koji je udaljen više od 100 km od suda u kojem sudac radio i iznosi 1500 kuna mjesečno.