Oko 16.200 kuna godišnje mali brodari koji se bave izletničkim turizmom oko otočja Brijuni, plaćaju godišnju koncesiju da bi mogli ploviti oko ovog nacionalnog parka. Osim toga, plaćaju i sve ostale naknade kao što su sidrenje, kupanje u vodama nacionalnog parka po putniku, uplovljavanje u luku Veliki Brijun i slično. Plaćaju to već godinama, a danas su odlučili ustati protiv plaćanja naknade za plovidbu oko otočja. Dvadesetak brodara u fažanskoj je luci prosvjedovalo trubeći sa svojih brodica i tražilo od ravnatelja Javne ustanove Nacionalni park Brijuni Marna Milotića da ih oslobodi plaćanja te koncesije koja im je zbog COVID-19 ove godine prepolovljena. Vele da NP nema pravo im to naplaćivati, pa čak to nazivaju plaćanje poreza na zrak.
- Godinama se plaća koncesija za prolazak pored nacionalnog parka što se nigdje u svijetu ne plaća. To znači da je cijeli Fažanski kanala zatvoren i da ne možemo slobodno ploviti ni s jedne ni s druge strane. Plovni put je plovni put, i mi tamo želimo ići tim putem besplatno. Što nije plovni put, tamo i mi ne želimo ići besplatno. Žalimo se na to svake godine, ali nitko nema sluha za nas. Pisali smo svukuda i uvijek nas šikaniraju te kažu da se samo ja bunim. No, to nije moj interes, nego interes svih nas, kazao je Pavle Orešnik, predstavnik Udruge malih brodara Istarske županije s područja Pule, Fažane i Medulina. Veli da nemaju problema s plaćanjem usluga nacionalnog parka, ali da žele nesmetano obilaziti Brijune.
- Ova situacija traje već 10 godina i iz godine u godinu se dižu cijene. U ovoj situaciji kada je cijeli svijet stao zbog krize, imamo vremena da se pobunimo. Godinama se plaća nešto što se ne bi trebalo plaćati. Trebaju nas pustiti da radimo jer mi predstavljamo i Fažanu i Pulu i Brijune. Mi imamo zadovoljne goste, a ne, kao što oni tvrde, goste koji se na nas bune. I njihovi se gosti kod nas dolaze žaliti. Uvijek postoji netko tko će se buniti, ističe Orešnik. Dodaje kako se čuo s kolegama koji rade izlete na Kornate, a oni su ga obavijestili da takve koncesije ne plaćaju.
- Očito su kolege s Kornata bili složniji od nas. Mi dosad nismo prevezli niti jednog turista, nismo zaradili niti za vezove. Zašto da sada unaprijed platimo 7 tisuća kuna? Ako netko zakašlje i mi smo gotovi. A oni nam sigurno nitko neće vratiti taj novac, aludira Orešnik na nacionalni park. Nezadovoljan je i odnosom ravnatelja NP-a prema brodarima.
- S njime nema razgovora. To je monolog. On nas smatra lopovima, lažovima i kriminalcima. Sve nas je uvrijedio, istaknuo je. Kazao je i da su kontaktirali s nadležnim ministarstvom, a tamo da im je rečeno da se dogovore s ravnateljem NP-a.
A Milotić je u razgovorima s brodarima i novinarima kasnije na rivi bio jasan - koncesiju se treba plaćati jer se radi o plovidbi unutar zaštićenog područja NP-a.
- Istina je da mi ne smijemo naplaćivati plovni put. Mi to niti ne naplaćujemo. Mi naplaćujemo djelatnost vođenih izleta unutar granica nacionalnog parka. Uvjeti natječaja su jasno poznati. Objavljen je javni natječaj sukladno zakonu i sukladno pravilnicima. U tom zakonu stoji da su za obavljanje djelatnosti unutar nacionalnog parka potrebna koncesijska dopuštenja. To su koncesijska dopuštenja za vođenje izleta, ronjenja i sva druga koja su propisana pravilnicima. Dakle, natječajem je definirana ruta kretanja plovila koji obavljaju te djelatnosti. Bilo da se radi o vođenim izletima, bilo da se rade ture ronjenja ili gledanja dupina. Oni rade djelatnost i na tome zarađuju. A svako zaštićeno područje, ne samo NP Brijuni, to dopušta uz neku naknadu i ako je sukladno Zakonu o zaštiti prirode, kazao je ravnatelj. Rekao je da nije istina da brodari na Kornatima za istu djelatnost ne plaćaju ništa. Istaknuo je da su se koncesijska odobrenja počela plaćati 2010. kada je donesen zakon. Cijena za manje brodice tada je bila 3 tisuće kuna, a za brodove 8 tisuća kuna plus PDV. Sada je cijena za male brodice pet, a za brodove 13 tisuća kuna plus PDV.
- Ako se bude dokazalo da smo naplaćivali nešto što nismo smjeli naplaćivati, naravno da ćemo refundirati trošak. U tome nema dileme. Ja smatram da nismo i da je to djelatnost koji oni obavljaju, te da koriste naziv, reputaciju i brend nacionalnog parka. Isto tako, prolaze rutom kuda je inače bez koncesijskog odobrenja zabranjena plovidba. Dakle, nitko drugi osim njih tamo ne može ulaziti i raditi to što oni rade i za što imaju odobrenje. Da može svatko ulaziti u nacionalni park i raditi što hoće, onda ne bismo imali nacionalni park. A na meni je da štitim interese ustanove, kazao je Milotić. Dodao je i kako je ove godine cijena tih koncesijskih odobrenja niža za 17 posto u odnosu na 2010. godinu.
- Nije se digla cijena da oni ne mogu opstati. Nije ni nama cilj da oni ne mogu opstati. Ako su partneri parku i ako rade djelatnosti na kojima zarađuju, onda je normalno da zaštićenom području plaćaju određenu naknadu. Ako u srpnju i kolovozu ne bude turističke gužve, naravno da ćemo razgovarati u rujnu. Mi smo partneri i tako se postavljamo. A to što bi neki htjeli da se ukine sve i da sva dobit ide u njihove džepove, to je druga stvar, poručio je Milotić koji se prije nekoliko dana sastao s fažanskim brodarima, ali nije s pulskima koji imaju također izlete oko Brijuna. Veli da je razlog tome što su pulski odbijali surađivati.
- Oni su pregovarali putem medija i putem gospodina Orešnika koji je organizator prosvjeda kao i njegova udruga Malih brodara Istarske županije. Po njenom nazivu ispada da zastupa interese svih malih brodara od Umaga do rt Kamenjak i Rijeke, a iz registra udruge se vidi da je to privatna udruga i da su njeni članovi uža obitelj Orešnik. Dakle, ako su organizirali prosvjed i ako su im se drugi brodari pridružili, to je njihovo demokratsko pravo i podržavam to. Svi mi možemo prosvjedovati prema drugim javnim ustanovama kao što su HEP i Vodovod da ne plaćamo račune. Ali mislim da je to dvolično, poručio je Milotić brodarima.
Nadležno Ministarstvo zaštite okoliša nam je odgovorilo da prema Zakonu o zaštiti prirode za posjećivanje svakog nacionalnog parka, pa tako i NP Brijuni, svaki posjetitelj mora imati plaćenu ulaznicu.
- Koncesijska odobrenja za organizirano turističko posjećivanje nacionalnog parka, s posjetom otoku Sveti Jerolim, regulirana su Zakonom o zaštiti prirode kojim je propisano da javne ustanove mogu dati koncesijsko odobrenje na rok do 5 godina za korištenje prirodnih dobara i/ili obavljanje druge dopuštenje djelatnosti na zaštićenom području kojim upravljaju, kao i da se postupak koncesijskog odobrenja provodi javnim prikupljanjem ponuda,navode u svom odgovoru.
Napominju da je Zakon o zaštiti prirode posebni zakon što se tiče obavljanja djelatnosti u zaštićenom području nacionalnog parka.
- Za koncesijsko odobrenje koje se daje za djelatnosti prema Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama, ako se obavljaju u zaštićenom području prirode, potrebno je ishoditi suglasnost Ministarstva zaštite okoliša i energetike, zaključuju.