NOVI PAKET

Marić o rastu cijena goriva: ‘Mislim da ćemo vrlo brzo reagirati s našim mjerama‘

Prati se situacija i razvoj događaja, nitko se ne želi ‘zaletavati‘ s izjavama s obzirom da treba biti oprezan, kaže

Zdravko Marić i Boris Vujčić

 Bruno Konjevic/CROPIX

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić rekao je u četvrtak da još ne želi spekulirati oko iznosa smanjenja stopa PDV-a na struju i plin, da bi cijeli paket mjera za umanjenje efekta rasta cijena trebao biti poznat najkasnije 1. travnja, a najavio je da će se vrlo brzo reagirati i na rast cijena goriva.

Marić je na pitanja novinara odgovarao nakon 13. sjednice Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, a upitan je li točno da se planira snižavanje stopa PDV-a na električnu energiju i plin na pet posto, odgovorio je da u ovom trenutku još ne želi ulaziti u te spekulacije.

Podsjetio je da je predsjednik Vlade Andrej Plenković u srijedu u Saboru otkrio okvirni izgled paketa mjera za umanjenje negativnog efekta udara rasta cijena energenata na građane i gospodarstvo.

Taj paket mjera, ponovio je Marić, trebao bi se temeljiti na tri segmenta - jedan se odnosi na nadogradnju već postojećeg modela vaučera za socijalno najugroženije skupine društva, zatim, računa se na Hrvatsku elektroprivredu (HEP) i ostala društva koja, u kontekstu sagledavanja cjelokupne cijene, mogu dati svoj doprinos ublažavanju najavljenog rasta cijena, dok naposljetku takav doprinos mora dati i porezna politika.

"Međutim, koje stope i koje će biti u konačnici odluke, zasad ja ne bih spekulirao", rekao je Marić.

Prati se situacija i razvoj događaja, nitko se ne želi "zaletavati" s izjavama s obzirom da treba biti oprezan, jer mjere uvijek imaju i "drugu stranu medalje", odgovorio je Marić na novinarsko pitanje o najavi da bi i HEP trebao podnijeti određeni teret, čime bi imao i eventualne minuse u poslovanju.

Marić je podsjetio da je stopa PDV-a na isporuku električne energije snižena još s 1. siječnjem 2017. godine s 25 na 13 posto, dok to nije učinjeno i s plinom, između ostaloga i iz razloga što Hrvatska nije u potpunosti plinificirana te plin nije jednako rasprostranjen kao što je primjerice električna energija.

"No sad se ipak otvara prostor da se i kroz korekciju sustava PDV-a jedan dio najavljenog porasta cijene plina neutralizira", naveo je Marić, koji je apostrofirao da efekt porasta cijena energenata gospodarstvenici već dobrim dijelom i osjećaju.

Rekao je i da je bazni scenarij "da se povežu te snižene stope", poglavito sad kad je plin možda pod većim cjenovnim pritiskom. "No i kad sezona grijanja prođe, sigurno moramo razmišljati i o idućoj godini, tako da treba djelovati sad", rekao je Marić.

Podsjetio je da će cijene plina ostati na ovoj razini do 1. travnja, kad bi sezona grijanja već trebala krenuti prema kraju. Taj datum je označio i kao "horizont", odnosno do kad bi najkasnije paket mjera trebao biti predstavljen.

Vlada će brzo reagirati s mjerama oko cijena goriva

Odgovarajući na novinarski upit, Marić je rekao da je ranija Vladina mjera utvrđivanja najviše maloprodajne cijene naftnih derivata od svih mogućih mjera bila "najmanje loša" i da je polučila određeni efekt.

Inače, ta uredba, koju je Vlada donijela 14. listopada kako bi ograničila cijene benzina i dizela u maloprodaji i tako spriječila udar na standard građana, ukinuta je 6. prosinca prošle godine.

Marić je pak u četvrtak izjavio da su cijene nafte opet porasle, a cijene goriva čak i više od nekakvih očekivanja. "Mislim da ćemo vrlo brzo reagirati s našim mjerama", najavio je.

Smanjenje PDV-a na hranu do kraja mandata Vlade

Marić je podsjetio i da je Vlada nedavno korigirala "na više" prognozu rasta inflacije za ovu godinu na 3,5 posto. No poglavito u segmentu energenata, struje i plina, stvari još nisu do kraja poznate i tu može doći do određenog efekta ako te cijene porastu više od onoga što je stavljeno u osnovni model procjene rasta inflacije.

"Kad ćemo imati više saznanja o tome kakvo će biti kretanje cijena energenata, kakve će biti naše mjere, to ćemo pretočiti u procjenu same inflacije", izjavio je Marić.

Upitan razmatra li Vlada zamrzavanje cijena osnovnih prehrambenih namirnica, Marić je rekao da se pitanje hrane, s obzirom na njezin značajan udjel u košarici dobara, zasigurno neće zanemariti, pri čemu je podsjetio da je u programu Vlade do kraja mandata predviđeno smanjenje stope PDV-a na cjelokupnu hranu.

Podsjetio je i da Hrvatska ima dosta visoku razinu konkurencije na razini trgovačkih lanaca i općenito maloprodaje hrane, što zasigurno predstavlja dobru vijest, koja umanjuje već prisutne pritiske na porast cijena hrane.

Vujčić: 'Moguća inflacija i iznad četiri posto'

Guverner HNB-a Boris Vujčić također je izjavio da će najznačajniji učinak na kretanje stope inflacije u ovoj godini imati cijene energenata, no još se ne zna koliko će ti porasti iznositi.

Pritom, koliko će inflacija ove godine iznositi, po Vujčiću prvenstveno ovisi o cijeni plina, dok smatra da će cijena električne energije više-manje ostati u zoni trenutnih predviđanja.

"Plin je zasad neizvjesniji, ukoliko bi taj porast bio viši, onda bi imali stopu inflacije možda i veću od četiri posto", izjavio je Vujčić.

HNB je u ponedjeljak objavio da bi se prosječna godišnja stopa inflacije potrošačkih cijena ove godine mogla popeti na između 3,5 i 4 posto, a u središnjoj banci tu procjenu temelje na višim od prognoziranih stopa inflacija u studenome i prosincu lani, kao i pretpostavci o nešto snažnijem povećanju cijena plina i električne energije od početka travnja.

"Najnovije procjene upućuju da bi se prosječna godišnja stopa inflacije potrošačkih cijena u 2022. mogla popeti između 3,5 i 4 posto, uz pretpostavku porasta cijena plina od 10 do 30 posto i električne energije između 5 i 15 posto, pri čemu se i dalje očekuje postupno smanjenje godišnje stope inflacije prema kraju godine", napisali su iz HNB-a.

U kontekstu inflacije, novinari su i Vujčića pitali za mišljenje oko eventualnog ograničavanja nekih cijena, na što je guverner odgovorio da razlozi za zamrzavanje ili kontrolu cijena postoje u slučajevima monopola i kvazimonopola na tržištu, dok je u drugim situacijama bolje pustiti tržištu da regulira cijene, kako ne bi eventualno došlo i do nestašica nekih proizvoda.

Na sjednici Vijeća za euro predstavljen prijedlog zakona o euru

Sjednicom Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj predsjedao je predsjednik Vlade Andrej Plenković, a na njoj je socijalnim partnerima i javnosti predstavljen prijedlog zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, kao i smjernice za prilagodbu gospodarstva u procesu zamjene hrvatske kune eurom.

Prijedlog zakona u ponedjeljak je upućen u javno savjetovanje, u njemu će se nalaziti do 15. veljače, a prema planu, konačni prijedlog bi trebao biti upućen na drugo čitanje u Hrvatski sabor u drugoj polovici travnja.

Prijedlog zakona detaljno je već predstavljen u ponedjeljak u Banskim dvorima, kad je predsjednik Vlade Plenković istaknuo da su glavni principi zakona uređenje pravnog okvira, zamjena gotovog novca, opskrba eurom svih subjekata, konverzija kredita i depozita, a vrlo važan aspekt zakona je i zaštita potrošača, posebice u smislu zaštite od neopravdanog podizanja cijena.

U kontekstu potonjega, od 5. rujna ove godine na snagu bi trebala stupiti obveza dualnog iskazivanja cijena, i u kunama i eurima, kako bi proces senzibiliziranja građana i gospodarstva na euro krenuo i prije no što se euro uvede, a za što je ciljani datum 1. siječnja 2023. godine.

Dualno iskazivanje cijena bi se trebalo protegnuti i na cijelu iduću godinu, tako da bi cijene i tijekom 2023. također trebale biti istaknute u obje valute.

Tijekom cijele 2023. građani neće imati trošak prilikom zamjene gotovog novca kune u euro, a to će moći činiti u bankama, Hrvatskoj pošti i Fini. Također, i nakon isteka tog roka, dakle neograničeno, građani će moći u HNB-u besplatno mijenjati novčanice kune za euro, dok će s kovanicama to moći činiti tri godine od prvog dana 2024. godine.

Plenković i guverner HNB-a Boris Vujčić početkom tjedna pozvali su građane da već sad gotov novac koji imaju kod sebe polažu na račune u banke, čime bi automatizmom izvršili konverziju tog novca prilikom ulaska u eurozonu. Vujčić je pritom otkrio da po građani u ovom trenutku u svojim domovima drže gotovinu u visini čak 36 milijardi kuna.

Najvažnije načelo prijedloga zakona je zaštita potrošača

Plenković je u četvrtak na sjednici apostrofirao da se nalazimo u razdoblju kraćem od godine dana prije uvođenja eura kao službene valute u Hrvatskoj. Izvijestio je da je Nacionalni plan zamjene kune eurom u fazi provedbe, prije svega u smislu tehničkih priprema koje se zahtijevaju od strane HNB-a i države, a također, u tijeku je i završna faza provedbe preuzetih obveza u sklopu Europskog tečajnog mehanizma II (ERM II), pri čemu je intencija da se do kraja prvog kvartala ove godine sve preostale obveze ispune.

Plenković je još jednom podsjetio na prednosti uvođenja eura za gospodarstvo i građane, kao što su nestanak valutnog rizika i mjenjačkih troškova, trajne koristi od pritiska na smanjenje kamatnih stopa, poticaj međunarodnoj razmjeni dobara i usluga, a tu je i činjenica da 65 posto turista koji dođu u Hrvatsku dolaze iz europodručja.

Plenković je kazao i da visoka razina štednje, ali i kredita u eurima jamči lakši prelazak na euro. Pritom je naveo da depoziti u eurima čine 76,2 posto ukupnih štednih i oročenih depozita, a 50,3 posto ukupnih plasmana banaka su u eurima.

Kao temeljno i najvažnije načelo prijedloga zakona o euru Plenković je apostrofirao zaštitu potrošača. "To je okvir o kojemu trebamo najviše voditi računa, da se izbjegnu bilo kakve situacije koje bi iskoristile proces zamjene kune eurom na štetu potrošača", izjavio je, dodajući da je upravo zbog toga i predviđeno dualno iskazivanje cijena.

Guverner HNB-a Boris Vujčić rekao je da je važnost zakona da uvede pravnu sigurnost u procesu uvođenja eura i stvori uvjete za nesmetano, neprekinuto i efikasno funkcioniranje gospodarstva.

"Ono što je najvažnije u zakonu je da je u njemu sadržano načelo prema kojemu postojeći ugovori i drugi pravni instrumenti u kojima se navodi pozivanje na kunu i dalje vrijede. Uklanjamo bilo kakvu mogućnost pravne nesigurnosti tijekom prelaska na euro", istaknuo je Vujčić.

Guverner je također apostrofirao važnost načela zaštite potrošača.

"Što se tiče depozita i kredita u bankama, građani ne trebaju uopće brinuti, budući da će se preračunavanje u euro obavljati automatski, i to bez troška, po fiksnom tečaju konverzije", poručio je Vujčić.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
26. lipanj 2022 12:23