GORUĆA TEMA

Marić objasnio gdje je našao novac za dug veledrogerijama: ‘Povećat će se deficit i dug‘

Kamo sreće da su problem veledrogerija i postojeći dug jedini problemi, jer, nažalost, novi nastaje, rekao je ministar financija
Zdravko Marić
 Ranko Suvar/CROPIX

Ministar financija Zdravko Marić gostovao je u RTL Direktu, gdje je odgovarao na pitanja o dogovoru države s veledrogerijama oko rješavanja duga, racionalizacijama u zdravstvu, covid dodatku za umirovljenike, moratoriju na kredite, planu oporavka i mnogim drugim temama.

Na pitanje čemu tjedni neizvjesnosti i prepucavanja s veledrogerijama i je li to bila neka igra, rekao je: "Naravno da nije igra niti kakav blef. Govorimo o vrlo ozbiljnim stvarima: lijekovi, zdravlje ljudi, zdravstvo. Nadovezat ću se na reakcije veledrogerija - ne samo 3,6 milijardi u iduća tri mjeseca, uključujući travanj, svibanj i lipanj, nego do kraja godine u odnosu na onih originalno predočenih 2,7 prema zdravstvu. Gotovo 10 milijardi kuna koje će samo osigurati da dovedemo rokove plaćanja u još uvijek iznad zakonom propisanih, ali stabilnih tih 120 za ljekarne, 180 za bolnice i zato sam i rekao, između ostaloga, da do kraja godine trebamo s ovim stvarno podvući crtu i sljedeći korak apsolutno treba biti prije svega troškovno rashodna strana proračuna zdravstva".

Marić se osvrnuo i na kritike, jer nakon prosinca, kad je veledrogerijama plaćeno skoro dvije milijarde kuna, u samo nekoliko mjeseci dug je opet eksplodirao. Na pitanje što je jamstvo da se to opet neće dogoditi, rekao je kako nije baš stručan za zdravstvo pa ne može relevantno odgovoriti na svaki detalj sustava zdravstva, ali gleda financijski brojke i pokazatelje.

- Kamo sreće da su problem veledrogerija i postojeći dug jedini problemi, jer, nažalost, novi nastaje. Da u ovom trenutku imamo situaciju da novi dug ne raste, danas ne bi bilo 3,6 milijarde u tri mjeseca, nego 6,3 milijarde u isti čas - rekao je Marić. Dodao je kako ministar zdravstva Vili Beroš, ali i oni svi skupa kao Vlada, govore o nacionalnom planu oporavka.

- Između ostaloga, jedna od tih komponenti odnosi se na zdravstvo, naravno, ne za krpanje rupa, nego za transformativni reformski iskorak prema naprijed, mislim da je to svima jasno. Zdravstvo je egzistencijalno, esencijalno - izjavio je u RTL Direktu.

Upitan je i kad će se početi s reformom zdravstva, smanjivanjem broja bolnica, racionalizacijom sustava.

- Mislim da ove godine, jer ovo danas je jasna poruka. Danas sam iznio prijedlog, odnosno stava sam da je sad potrebno podvući crtu. Mi danas, nažalost, razgovaramo isključivo o prošlosti, o onome što ne možete promijeniti kao takvo. Međutim, i cijene i količine i potrošnja i sve što je vezano uz to, mislim da je sad svima evidentno i jasno da ne možemo imati situaciju da u godini covida, kad je sve fokusirano na covid, a svi ostali operativni i ini zdravstveni zahvati ili usluge su u značajnom padu, imamo povećanje potrošnje lijekova - kaže ministar.

Komentirao je i prilično ružne poruke koje je država slala tijekom pregovora - premijer je, podsjetimo, rekao: 'Nisu oni kruha gladni'.

- Rekao sam i danas poslije sastanka da je bilo određenih povišenih i ovakvih i onakvih tonova. I na samim tim sastancima i van tih sastanaka ili na ovaj ili onaj način. Rekao bih da je sve to dobrim dijelom i očekivano, jer sigurno nije jednostavno u ovim okolnostima kad se zadesi uz sve skupa još jedan, nazovimo to tako, dodatni problem, u ovom konkretnom slučaju on se valja čitav niz godina, ja bih rekao čak i desetljeća.

Ministar Marić govorio je i o 600 milijuna kuna za covid dodatak umirovljenicima. Upitan je odakle ti novci i idu li oni u deficit.

- To će zasad ići iz preraspodjele, što se tiče mirovinskog sustava... Ono što je najvažnije i mislim da je dobra poruka - da su umirovljenici sve ovo vrijeme imali redovne isplate mirovina, indeksirane, međutim, s obzirom poglavito cijena koje zapravo nisu rasle pa i ta indeksizacija nije bila značajnija.

Osvrnuo se i na covid dodatke koji stižu baš tri tjedna uoči izbora.

- Taj razgovor kolege Aladrovića s predstavnicima umirovljeničkih udruga traje već nekoliko mjeseci. To je iz nekakve vrste apela i zahtjeva s njihove strane. To je jednokratni dodatak. Pazite, baš kao što je država isplaćivala za održavanje radnih mjesta, između ostaloga da simulira očuvanje… Naravno da kad promatramo cjelokupnu situaciju netko može donositi ovakve ili onakve zaključke, ali ne treba zanemariti niti činjenicu koliko su visoke ili niske mirovine - zaključio je.

Ovih dana istječu moratoriji na kredite, Marić je odgovorio očekuje li novi val stečajeva i ovrha.

- Uvijek kada istječe neka mjera, uvijek možemo očekivati, s jedne strane i nervozu, a s druge strane i aktivnost. Cijelo vrijeme razgovaram s bankama i banke uvjeravaju da će pristupiti individualno klijentima kada vide da su stvarno u nekim problemima, da probaju naći nekakav način jer mislim da nije i bankama u interesu da netko ode u default.

Ne znam hoće li se moratorij produživati ili ne, ali sjećate se i one porezne mjere koju smo dali, a to je da ste, recimo, vi u problemima, a ja sam banka. Ako se otpiše jedan dio vaših dugova, država će to tretirati kao porezno priznati rashod, umanjuje vašu poreznu osnovicu. Dali smo doprinos bankama da aktivnije upravljaju s potraživanjem prema dužnicima, rekao je Marić.

Najavio je i da će uskoro izaći s novom procjenom kretanja stope BDP-a ove godine, vjeruje da će biti blago povećana u odnosu na prethodnu.

- Bio je veliki pad prošle godine od 8,4 posto, dakle imamo bazni efekt. S druge strane indikatori s kojima sad trenutno raspolažemo u prvom tromjesečju ove godine su nešto bolji, a s druge strane očekujemo efekte Nacionalnog programa oporavka. Međutim, paralelno s tim, bez obzira na povećanu stopu rasta za ovu godinu, nažalost će deficit bit veći, izjavio je.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
07. prosinac 2022 01:26