Porezno opterećenje građana i poduzetnika u sljedećoj godini, kako je najavio ministar financija Zdravko Marić, bit će dodatno smanjeno, za 1,1 do 1,2 milijarde kuna. Oko pola milijarde kuna ostat će im u džepu zbog novih pravila u sustavu PDV-a, uplate poreza na dohodak bit će manje za 266 milijuna kuna, a zbog nižih trošarina od kupaca automobila manje će se prikupiti 450 milijuna kuna.
Kad se tome pribroji efekt porezne reforme iz ove godine od 2,5 milijardi kuna, proizlazi da je ministar Marić u dvije godine ostvario porezno rasterećenje od oko 3,6 milijardi kuna ili oko jedan posto BDP-a.
Mađari na vrhu
Premda svako smanjenje poreza veseli, imajući na umu činjenicu da je Hrvatska po njihovu udjelu u BDP-u na vrhu ljestvice usporedivih zemalja, ostvareno smanjenje poreznog tereta i nije osobit pothvat. To više što je, prema podacima Eurostata, udio poreza u BDP-u u Hrvatskoj lani, uoči porezne reforme, bio povećan za 0,8-postotnih bodova u odnosu na 2015. godinu i iznosio je 37,9 posto BDP-a.
U usporedbi s drugim zemljama nove Europe, samo je Mađarska od Hrvatske više porezno opterećena, s udjelom poreza u BDP-u od 39,4 posto. Najmanji je iznos u Rumunjskoj, samo 26 posto. Želi li doći na razinu, primjerice, Poljske i Češke, Hrvatska bi trebala smanjiti porezno opterećenje za oko tri postotna boda BDP-a.
Dug i deficit
Ako je suditi prema procjeni ove godine i očekivanjima za sljedeću, može se reći da će biti još prostora za nastavak poreznog rasterećenja. U Ministarstvu financija najavljuju da bi deficit opće države u ovoj godini mogao biti blizu uravnoteženja, što je znatno bolje od plana, a to je bio deficit od 0,6 posto BDP-a. Istodobno, javni dug trebao bi pasti ispod 80 posto BDP-a, na 79,6 posto BDP-a ili 290,84 milijardi kuna.
K tome, financijske obaveze u sljedećoj godini bit će znatno manje nego ove godine: državna riznica mora refinancirati dvije obveznice koje dolaze na naplatu u srpnju, i to jedna od 750 milijuna eura, a druga od šest milijardi kuna. Međutim, u Ministarstvu financija ne isključuju ni opciju učestalijeg izlaska na tržište.
Nastave li se povoljni uvjeti na financijskim tržištima, moguće je da će nastojati refinancirati i ona izdanja koja još ne dospijevaju na naplatu. Na taj način, računaju, ostvarili bi dodatne uštede na izdacima za kamate.
Diže se prag za sustav PDV-a, vraća se pretporez za nabavu vozila...
PDV
- podiže se prag za ulazak u sustav PDV-a sa sadašnjih 230.000 na 300.000 kuna
- poduzetnicima u sustavu PDV-a omogućit će se povrat 50 posto pretporeza za nabavu ili najam osobnih vozila i drugih sredstava za osobni prijevoz do vrijednosti od 400.000 kuna
- poreznim obveznicima omogućuje se da PDV pri uvozu ne plaćaju u roku od 10 dana, nego da ga iskažu kao obvezu u prijavi PDV-a kao pretporez, kao obračunsku kategoriju
Porez na dohodak
- prag do kojeg se može plaćati paušalni porez na dohodak podiže se sa sadašnjih 230.000 na 300.000 kuna
- trošak smještaja i prehrane radnika izvan mjesta prebivališta više se neće smatrati dohotkom od nesamostalnog rada, kao ni napitci koje poslodavac omogućuje radnicima na svoj teret
- prag za određivanje godišnjeg iznosa iznad kojega se određuje plaća u naravi podiže se s dosadašnjih 400 na 600 kuna
Kupnja automobila
- promjena oporezivanja nabave novih i rabljenih vozila: od oporezivanja prema vrijednosnom kriteriju u cijelosti su izuzeta vozila čija je prodajna cijena s PDV-om niža od 150.000 kuna, a to predstavlja 65 posto svih novih prodanih vozila; kriterij za oporezivanje bit će više emisija CO2