Maske su u Hrvatskoj u subotu pale u stvarnom, ali i prenesenom smislu. Politika je odlučila ukinuti sve epidemiološke mjere vezane uz covid-19 koje se tiču svakodnevnog života, uključujući i obvezu nošenja maski koje ostaju kao preporuka za zaštitu onih koji to sami žele. No trenutni predah od mjera - jer s koronom se i dalje ne zna što će biti za mjesec, dva ili tri, a osobito na jesen - prilika je i da se nakon dvije godine podvuče crta pod učinjeno tijekom pandemije, točnije kako se Hrvatska nosila s tom iznenadnom globalnom pošasti.
O tome najbolje govore brojke koje se uporno pokušavaju relativizirati jer prema njima upravljanje pandemijom, tako da se mjere primjenjuju "nonšalantno", nije bilo previše uspješno. Neprestano se naglašava da je Hrvatska imala najliberalnije mjere i uspješno kormilarila pandemijom. No dok je prva tvrdnja točna, drugu pobija stvarnost. Posebno bodu u oči dva segmenta: smrtnost i cijepljenje. Hrvatska je na osmome mjestu u svijetu po broju umrlih od korone, a po broju cijepljenih pri dnu ljestvice zemalja EU, što potvrđuje da je upravljanje pandemijom uglavnom išlo u smjeru nezamjeranja.
Nezadovoljna struka
"Cijepljenje je zakazalo, a to je najbolja zaštita koju smo imali. Dokazano je da je smrtnost od korone bila manja u zemljama u kojima je cijepljenost visoka i tu treba tražiti razloge velikih brojki smrtnosti od covida-19 u RH", naglašava prof. dr. Vladimir Mićović, ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije.
Za prof. dr. Branka Kolarića, člana Vladina Savjeta za koronu, osim premalog broja cijepljenih, razlog za veliku smrtnost tijekom drugog i četvrtog vala pandemije je prekasno uvođenje strožih mjera.
"Dio krivnje je i na neučinkovitom suzbijanju fake newsa, što je pridonijelo da se postojeće mjere ne poštuju", kaže prof. dr. Kolarić.
Bez penalizacije
Dok je većina zemalja EU maske uvela kao obvezu na početku pandemije, a za kršenje tog pravila i kazne, u Hrvatskoj su carevale preporuke bez penalizacije, neobvezujuće norme kojih se malotko želio pridržavati. I covid potvrde su tek u petom valu korone dijelom postale obveza, uz stalnu priču "struke" kako to nije neka zaštita, što je ostatak EU i svijeta sklonog zaštiti građana demantirao manjom smrtnošću negoli u RH.
Ovih se dana mogu čuti pokušaji relativiziranja broja umrlih od covida-19 jer, kao, različiti su bili kriteriji. No najtočniji kriterij je višak smrti tijekom pandemije. Ni te brojke ne govore u prilog teoretičarima relativiziranja jer je do subote u RH umrlo 15.660 osoba, a prema objavljenom istraživanju u Lancetu o višku umrlih zbog korone u svijetu, podaci su puno gori. Znanstvenici su utvrdili da je zbog covida-19 u svijetu umrlo puno više ljudi ako se tome pribroje oni koji nisu mogli pravodobno dobiti zdravstvenu skrb zbog nekih drugih bolesti, primjerice raka, dijabetesa, visokog tlaka, trauma...
Tvrde da je taj višak smrtnosti i tri puta veći od službenih brojki. Za Hrvatsku se kaže da je broj umrlih zbog korone, izravno ili neizravno, gotovo dva puta veći (1,8). To znači da je višak smrtnosti dosad bio 28.170 osoba, od kojih 15.660 direktno od covida-19. I cijepljenje je u dvije godine bilo šepavo pa to što se ovih dana spominje 70 posto cijepljenih odraslih ima i dodatak - jednom dozom.
Prosjek cijepljenih u EU je 72 posto dvjema dozama, a 52,8 posto boosterom. U RH je dvjema dozama cijepljeno 55 posto, a boosterom 21 posto građana. Na globalnoj razini, nitko nije bio spreman na pošast koja dugo traje. Neke su se zemlje snašle brže i bolje, ali među njima nije Hrvatska.