Mate Granić, vanjskopolitički analitičar i nekadašnji misnistar vanjskih poslova, gostovao je u programu HTV-a te govorio o sličnostima i razlikama između Hrvatske i Ukrajine nakon što je premijer Andrej Plenković na summitu u Kijevu otvoreno podržao tu zemlju kazavši da je 'Krim Ukrajina' - na ukrajinskom.
- Predsjednik Vlade Andrej Plenković je imao vrlo zapaženi govor koji je odlično primljen u Ukrajini, popraćen je burnim pljeskom, ali jednako tako je dobro primljen u međunarodnoj zajednici, posebno Europskoj uniji. Hrvatska i Ukrajina imaju brojne sličnosti, ali i neke razlike, konstatirao je Granić.
- Hrvatska je bila žrtva velikosrpske agresije Slobodana Miloševića i bivše JNA, preko 25 posto teritorija Republike Hrvatske je bilo okupirano. Republika Hrvatska se uspjela obraniti, postići međunarodno priznanje, postati članica Ujedinjenih naroda i uspjela je postići dvije važne rezolucije - da se oba područja u tim rezolucijama nazivaju okupiranim područjima Republike Hrvatske prema rezoluciji Vijeća sigurnosti i Glavne skupštine ujedinjenih naroda, rekao je Granić.
- Prije sedam godina anektiran je Krim na temelju jednog netransparentnog referenduma, koji nije prihvatila ni Ukrajina ni međunarodna zajednica, a jednako tako je ruska manjina provocirala, naravno, u dogovoru s Rusijom, i okupirano je još područje dvije oblasti, Donbas i Donjeck, i takvo je stanje i danas, dodao je Granić.
Premijer Plenković je Ukrajini ponudio pomoć i hrvatsko iskustvo mirne reintegracije okupiranih područja bez žrtava, a na pitanje koliko je hrvatski model mirne reintegracije primjenjiv na situaciju u Ukrajini, Granić je kazao da je Hrvatska u ono vrijeme imala snage i vojno osloboditi okupirano područje i pregovarati, što s Ukrajinom nije slučaj.
- Evo u čemu je razlika, Hrvatska je kroz vrijeme od '91. do '95. godine ojačala svoju vojsku, postigla međunarodno-pravni legitimitet operacija, i kada su lokalni Srbi odbili u ruke primiti plan Z4 iz ruku američkog veleposlanika Galbraitha i kada su odbili ozbiljno pregovarati o mirnoj reintegraciji, onda se predsjednik Tuđman i državni vrh odlučio najprije za Bljesak, onda Oluju. Kada smo oslobodili najveći dio okupiranog područja, ali jednako tako smo pomogli Bosni i Hercegovini u oslobađanju gotovo 20 posto okupiranog područja. Kada smo došli u Dayton, prva dva dana smo tražili od Amerikanaca da se prva dva dana razgovara isključivo o sporazumu o mirnoj reintegraciji. Hrvatska je imala snage i vojno osloboditi okupirano područje i pregovarati, rekao je Granić.
Međutim, rekao je, ovi pregovori su za Ukrajinu iznimno važni jer ona nema snage vojno vratiti Donbas, Donjeck i Krim. Naglasio je važnost angažmana međunarodne zajednice. Ustvrdio je i da je 'Plenković jedan od najutjecajnijih članova vrha Europske unije'.
- Upravo zato je njegov nastup izuzetno važan i dobro primljen i Hrvatska se tu mora čvrsto držati principa. Na temelju tih principa mi smo postigli državu, mi smo oslobodili, mi smo mirno reintegrirali, rekao je Granić i dodao da, bez obzira na mogućnost negativne reakcije iz Rusije, 'bazične principe uvijek treba braniti i štititi', piše HTV.